Dosad nezabilježena odšteta za ozljedu na radu: ‘Godinama sam morao pucati iz pištolja u rukavicama za teretanu‘

Nesvakidašnju, u domaćoj sudskoj praksi vjerojatno do sada nezabilježenu ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest zadobio je Ozljanin Darijo M.(37). On je do 2017. godine radio kao ispitivač oružja u karlovačkom proizvođaču pištolja i jurišnih pušaka HS Produkt, te mu je radni zadatak bio svakoga dana provoditi završne testove oružja, odnosno pucati u streljani. Zbog učestalih trzaja je ozlijedio ručni zglob desne ruke, te je već četiri godine na bolovanju.

U međuvremenu je tužio poslodavca, a njegovu tužbu upravo je nepravomoćnom presudom potvrdio Općinski sud u Karlovcu - HS Produkt mu mora isplatiti 118.750 kuna odštete, te mu pokriti i 23.746,50 potrošenih na parničenje. Poslodavac je kriv jer, smatra sud, nije omogućio kvalitetne specijalističke rukavice, već obične "fitness" rukavice, kakve se koriste u teretanama i u biciklizmu.

Sud je nakon dugog dokaznog postupka zaključio kako je radnik zadobio teške tjelesne ozljede desnog ručnog zgloba, odnosno šake, zbog kojih se intenzivno liječio 10 mjeseci, što je uključivalo RTG snimanje, hospitalizaciju, operaciju pseudoartroze skafoidne kosti desne šake, imobilizacije, previjanja, fizikalne terapije i drugo, ali i nakon toga su mu ostale trajne posljedice od zadobivenih ozljeda. Sud smatra da je osim neimovinske štete koja uključuje prava osobnosti i prava na tjelesno i duševno zdravlje, kod njega nastala i imovinska šteta u vidu potrebe za tuđom pomoći i njegom druge osobe, kao i u vidu troškova liječenja. Svoja potraživanja tužitelj je sveo na nešto više od 150.000 kuna, ali mu ih je sud umanjio na dosuđenu svotu.

U HS Produktu nije sporno da im je Darijo M. zaposlenik, da radi na radnom mjestu ispitivača, kao i da je od travnja 2017. godine na bolovanju, međutim oštro se protive da bi njegove ozljede, odnosno bolest imale ikakve veze s radom u HS Produktu. Pritom se pozivaju na rješenje HZZO-a koji tu ozljedu nije priznao kao ozljedu na radu, odnosno prava koja bi iz toga proizašla. U kasnijem upravnom postupku, međutim, ipak mu je priznata profesionalna bolest. Pozivaju se na njegove nalaze ranijeg prijeloma toga dijela ruke te tvrde da se iz medicinske dokumentacije jasno vidi da se radi o starom prijelomu pa stoga nema uzročno-posljedične veze između obavljanja radnih zadataka radnika i navodnih bolova koje tužitelj trpi.

Sud je saslušao dvojicu vještaka, liječnika Opće bolnice Karlovac te kolege s posla pucača Darija M. kako bi, kako su naveli, utvrdili uzročnost između profesionalne bolesti tužitelja i uvjeta rada tužitelja kod tuženika. Jedan od njegovih kolega tako je iskazao da je u to vrijeme jedan kontrolor znao dnevno testirati oko 60 pištolja, s tim da bi se iz svakoga ispucalo sedam metaka, a svaki deseti pištolj se pucao dva puna spremnika, odnosno 25 metaka u prosjeku. Radilo se od ponedjeljka do petka, nekada i subotom prekovremeno. On nije znao kakva je točno odjeća propisana za takve poslove, a govoreći o rukavicama, oni su imali, kaže, samo one na kojima je pisalo da su za fitness.

- Imali smo i bijele krpene rukavice za kontrolu samog oružja, a rukavice za ispucavanje bismo dobili ako bismo ih tražili, s time da smo znali ponekad i čekati dok se naručilo. Prije ulaska u streljanu nitko nas nije pregledavao niti govorio da nemamo svu opremu, jednostavno smo uzeli opremu te oružje i krenuli s radom. Inače, sve pucače su znale boljeti ruke, a posebno kada su bile serije pištolja od kalibra 45, jer je taj pištolj znao "raznašati" ruku, ne znam zašto, jer taj pištolj i nije imao neke veće trzajeve u odnosu na druge. Znam da su se i drugi pucači žalili šefovima Robertu K. i Stjepanu G. na bolove u ruci i da ne mogu više pucati, a tek jedan djelatnik je bio pošteđen te je radio samo vanjsku kontrolu oružja, a svi ostali su unatoč bolovima radili - ispričao je svjedok Mihael Š.

Njegov kolega Nenad M. navodi da je dnevno testirao izmeđi 60 i 70 pištolja te ispucao između 450 i 500 metaka, rijetko manje od toga, i tako 15 godina. Kaže da su od opreme koristili antifone, maske za barutne čestice, a on je koristio obične krpene rukavice, dok su ostali koristili rukavice za "fitness ili biciklizam bez prstiju", koje bi dobivali jednom godišnje. Nitko od pucača, kaže, nije koristio specijalizirane rukavice Impact CT Gloves, za koje služba zaštite na radu poduzeća tvrdi da se koriste. Zna da su u streljani imali problema i s ventilacijom, a većina pucača se žalila na bolove te su gledali da se ipak dnevno manje puca. Svjedok navodi da su se žalili nadređenima, a neki koji više nisu mogli pucati su prešli na druga radna mjesta u firmi.

Medicinski vještaci iz karlovačke bolnice su izjavili kako oštećenje skafoidne kosti tužitelja nikako nije posljedica prometne nesreće iz 2014. godine, odnosno ranije ozljede, već da je takva ozljeda posve moguća kod radnji koje je višekratno vršio tužitelj na radnom mjestu, rezultiraju trzajem šake i cijele ruke pri ispaljenju projektila iz pištolja. Takve aktivnosti kroz duže razdoblje mogu dovesti i do razvoja tzv. sindroma karpalnog i kubitalnog kanala.

- Premda tuženik dostavlja upisnik zaduženja o osobnim zaštitnim sredstvima za tužitelja iz kojih se vidi zaduženje rukavica te tvrdi da je tužitelj imao svu potrebnu zaštitnu opremu i tvrdi da je bez obzira na tip rukavice bitno da predmetna rukavica sadrži čvrstu traku koja fiksira ručni zglob i silikonsku podlogu koja štiti dlan, ovaj sud je iz provedenog dokaznog postupka utvrdio da tužitelj nikad nije radio s profesionalnim rukavicama za tu namjenu Impact CT Gloves te da su fitness rukavice očito bile neadekvatne jer nisu spriječile trzaj odnosno štetan utjecaj na šaku desne ruke tužitelja, a što je rezultiralo profesionalnom bolešću šake desne ruke tužitelja - zaključio je sud u svojoj presudi na koju HS Produkt ima pravo žalbe.