DOKTOR ZA STEČAJEVE

Domagoj Sajter: Vlada mora poslati u stečaj 34.000 tvrtki, ali se boji

Domagoj Sajter (32), mladi osječki stručnjak za stečajeve, kaže kako će kršenje zakona i primjenjivanje modela izbjegavanja steča-ja dovesti do sloma sustava

Piše:

Nikola Patković

Objavljeno: 23. ožujak 2011. 09:54

OSIJEK - Budući da se stečajem kod nas obično bave pravnici kako vi, kao mladi ekonomist, tumačite naš stečajni zakon?

- Hrvatska je preuzela njemački stečajni zakon, a transfer zakona je transfer kulture i iskustva... Mi smo zakon prepisali, a on je za nas kompliciran. Mi smo fluidni ljudi, tražimo alternativna rješenja i prostore za manipulacije - u dobre i loše svrhe.

Velika insolventnost

Hrvatska je u gospodarskoj krizi, sve je više nezaposlenih i onih koji ne primaju plaće... Kako se to odražava na otvaranje stečajnih postupaka?

- Nad svakom tvrtkom nakon 60 dana insolventnosti trebao bi, po sili zakona, biti otvoren stečaj. Tako je u teoriji, no u praksi imamo više od 34 tisuće insolventnih pravnih osoba, a lani je u cijeloj Hrvatskoj otvoreno oko 1500 stečajeva. Zakon kaže da, ako se stečaj ne pokrene na vrijeme, moguća je kazna zatvora do dvije godine.

Od 1570 insolventnih u osječko-baranjskoj županiji prošle godine, samo 17 ih je osuđeno. To daje signal - ako ne plaćam, proći ću nekažnjeno. Ljudi nisu kažnjeni i za ovo: navuku obveze na firmu, povuku se iz nje, ne otvore stečaj nego novu firmu, a prvoj ostave obveze i tako se kumuliraju troškovi.

Zašto se tome ne stane na kraj?

- To je pitanje svih pitanja. Mogu reći na temelju indicija da su u toj igri ljudi s velikim utjecajem na pravosuđe. Ako bi se zakon striktno provodio i kad bi se sve koji nakon 60 dana ne plate obveze poslalo u stečaj, 30 tisuća tvrtki bilo bi u stečaju. To ni jedna vlada ne želi.

To je kao da policija uhvati pijanog vozača i onda ga ne kazni jer je nezaposlen. Mentalitet je takav. Zašto bih ja plaćao ako to ne čine velike tvrtke, državne tvrtke itd. No, nisu svi stečajni dužnici nepošteni, neki padnu ne svojom krivnjom.

Nije li kod nas problem i to što se sama riječ stečaj doživljava kao nešto loše?

- Stečaj je stigma, kao i smrt. Kod nas je stečajni postupak kao obdukcija mrtvaca, a zapravo bi trebao biti kemoterapija. To je invazivna, žestoka metoda... jer tvrtka se u stečajnom postupku može restrukturirati. Tako se mogu zadržati radna mjesta i ostvariti pozitivni rezultati.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA

Vezane vijesti