DOMAĆI TRGOVCI NA MUKAMA ZBOG TRIKOVA KUPACA 'Pogledajte što rade s haljinama za krizmu. I onda ih vrate jer je, kao, loše kvalitete...'

Trgovci su u posljednje vrijeme na velikim mukama zbog novog trenda koji vlada među kupcima, a koji je kod nas stigao iz zapadnih zemalja.

Radi se o zloupotrebljavanju dobre poslovne prakse koja omogućuje potrošačima da kupljenu odjeću i obuću zamijene ili dobiju povrat novca. Kupci, naime, ciljano uzimaju određeni odjevni predmet, odjenu ga i vraćaju u roku od nekoliko dana u trgovinu. Takva je praksa uzela maha zbog snimanja za društvene mreže, ponajprije Instagram, kojemu je najsklonija mlađa populacija. Princip je takav da se osoba fotografira u određenoj odjevnoj kombinaciji koju potom vraća natrag u trgovinu, uzima novi trendovski komad i tako unedogled, piše Slobodna Dalmacija.

Roba za otpis

- Povrate robe prije smo povezivali s prigodama poput vjenčanja, krizmi i slično. Najviše tih povrata imali bismo, naime, ponedjeljkom, a među odjećom koja nam se vraćala bilo je najviše one svečane, poput kombinezona, haljina, muških košulja, odijela... Oni bi to, dakle, uredno navukli na sebe s etiketom ili bi je možda pažljivo skinuli, pa vratili. Neki bi pokušavali dobiti novac i za evidentno nošenu robu koja bi smrdjela na cigarete ili znoj, no takve reklamacije nismo odobravali - pričaju nam djelatnice (podaci poznati redakciji op.a.) u splitskoj trgovini jednog poznatog brenda.

U slučaju, pak, neodobravanja reklamacije, kupci se, neslužbeno doznajemo, služe raznim smicalicama kako bi dokazali da su kupili robu s greškom i da zato trebaju dobiti natrag svoj novac.

- Obično rašiju šav na nekoj odjevnom predmetu navodeći kako je pukao dok su se saginjali ili sjedali, što govori o nekvalitetnoj izradi. To, naravno, nema veze s istinom. Osim toga, djevojke bi nam znale dolaziti s potpuno odlomljenom petom neke salonke tražeći novac dva dana nakon kupnje. E, sad ti dokaži da to nije istina, odnosno da je mušterija sama prepolovila tu petu jer joj više ne trebaju salonke u plavoj, već u crvenoj boji - kupac obično pobjeđuje, a trgovina je na gubitku jer ta roba ide u otpis - pričaju trgovkinje koje se svakodnevno susreću s ovakvim situacijama.

I u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) svjesni su da "zbog trendovskih stvari i slikanja na društvenim mrežama kupci kupuju određenu robu da bi ju samo trenutno za svoje potrebe iskoristili i vrlo brzo nakon toga vraćaju je u trgovine...". Stvar je jednostavna - ako netko želi postati influencer/influencerica na Instagramu, svaki dan treba imati novu odjevnu kombinaciju jer na taj način mu profil postaje posjećeniji, a zarada raste. Tomislava Ravlić, direktorica Sektora za trgovinu u HGK-u, drži da je spomenuti trend prisutan na hrvatskom tržištu, kao i na drugim europskim tržištima, premda još nije uzeo toliko maha.

- Trgovci nisu dužni potrošaču vratiti novac ni zamijeniti proizvod ako proizvod nema materijalni nedostatak. Svako ponašanje potrošača koje nije u skladu s dobrom trgovačkom praksom nije poželjno. Naravno, ako kupljeni proizvod ima materijalni nedostatak, tada je trgovac dužan postupiti sukladno odredbama Zakona o zaštiti potrošača. Dugoročno svaki trgovac teži zadovoljnom potrošaču - ističe Tomislava Ravlić, a piše Slobodna Dalmacija.

Potrošačka nekultura

Prema mišljenju Dunje Mak, pravnice u osječkom Savjetovalištu za zaštitu potrošača, veliki su trgovci vjerojatno svjesni novog trenda među kupcima koji im možda čak i odgovara ako ne reagiraju.

- Velik broj tih "influencera" ima običaj reklamirati odjeću, bilo da kroz tekst ili hashtagove navodi kako taj dan na sebi ima odjevnu kombinaciju određenog brenda, što je itekako dobra propaganda za taj isti brend i razlog radi kojeg se "žmiri" na spomenutu praksu. S druge strane, oni "uredni" kupci koji se takvim smicalicama ne služe, trebali bi biti upoznati s činjenicom da postoji mogućnost da je odjevni predmet, koji su kupili u određenoj trgovini, bio nošen možda i danima prije nego što je vraćen natrag... Za mene je osobno kupovanje odjeće za potrebe snimanja i potom njezino vraćanje odraz najveće malograđanštine i potrošačke nekulture - kategorična je Dunja Mak.