DOMAĆE BANKE O FINANCIRANJU DRŽAVE Novi šef HUB-a: S obzirom na rizik, više nemamo prostora. Državi nećemo davati više novca nego dosad

ZAGREB - Nakon što je 1. prosinca preuzeo čelno mjesto Hrvatske udurge banaka, Zdenko Adrović u svojem prvom intervjuu Željku Kardumu, u emisiji Druga strana Četvrtog programa Hrvatske televizije poslao je ozbiljne poruke političarima I budućem ministru financija. To je vrlo značajan zaokret u odnosu na dosadašnju komunikacijsku ppraksu Hrvatske udruge banaka. Adrović je I najavio vrlo ambiciozne komunikacijske aktivnosti u 2016. godini.

Intervju je započeo zaključcima Željka Karduma da je Ministarstvo financija u svojevrsnom ratu s bankarskim sektorom. Adrović je to otklonio frazom da su za rat potrebne dvije strane, no nije mogao negirati da je Ministarstvo bilo vrlo agresivno. Naravno, sve se vrtilo oko slučaja švicarac. Adrović je ponovio poznate stavove banaka o tome da će prema sadašnjem linearnom rješenju “bolje proći oni koji se bolje snađu”, to jest bogatiji te da je prijedlog banaka, koje će otrpjeti gubitak od oko 1.08 mlrd eura, bio da se u traženju rješenja razlikuju dužnici po tome koliko su ugroženi, da se najviše pomogne najugroženijima kojima ovo rješenje neće toliko pomoći koliko bogatima. No, zaključio je da je rješenje bilo pod utjecajem predizborne kampanje. Izrazio je uvjerenje da će banke sudski tražiti naknadu štete.

Važnu poruku Adrović je poslao na samom kraju razgovora, kad je Kardum, u 16 minuti razgovora, konstatirao da se Hrvatska se mora zadužiti radi financiranja deficita u sljedećoj godini. Adrović je zaključio da su domaće banke dostigle limite u kreditiranju države, da s obzirom na rizik nemaju više prostora, a da ni mirovinski fondovi nemaju kapacitet veći od 5 mlrd kuna što je samo djelić potreba države za financiranjem. Uputio je državu da se ide zaduživati na međunarodnim tržištima. Konkretnije, Adrović je rekao.

-Hrvatski bankarski sektor uvijek je financirao državni proračun. Kad je kriza počela, to se ne spominje a vrlo je bitna stvar, sve su države imale problem sa svojim bankarskim sektorom. U Americi, Njemačkoj, Nizozemskoj, Irskoj. Jedina država u kojoj je bankarski sektor praktički spasio državni proračun je bila Hrvatska, sa 2,7 mlrd eura u 2008. na 2009. Poslije toga banke su nastavile financirati državni proračun no kako je javni dug bujao, kako su se rizici u Hrvatskoj povećavali, banke su u ovom trenutku došle do nekog oblika limita koji je više teško prekoračiti. Da bi se taj limit prekoračio neophodno je da se rast javnog duga obuzda, da deficiti počnu padati, tada bi vjerojatno banke I njihovi vlasnici bili spremni ponovno povećati svoje limite za Hrvatsku. U ovakvim uvjetima bojim se da smo dosegnuli maksimum I u tom slučaju znači proračun odnosno Ministarstvo za financije treba ići van po sredstva na međunarodnim tržištima kapitala.

Kapacitet mirovinskih fondova je pet milijardi kuna godišnje, što je frakcija potreba države.

Kardum je na to pitao: Niste zadovoljni s prinosom koji bi dobili na državne obveznice u odnosu na rizik I upućujete državu da se financira na vanjskom tržištu, dakle stranci bi trebali prihvatiti odnosno disperzirati rizik za koji hrvatske banke nisu spremne

- Ili nemaju dovoljno apetita za prihvaćanje novog rizika. Ako imate banku koja ima 25 posto svoje imovine uložene u državu onda povećanje toga više nema nikakvog smisla. Idete u jedan novi rizik. Hrvatska ne može živjeti više s tolikim proračunom. Moraju pronaći gdje se može uštedjeti. Prema tome mora se smanjiti.

Adrović je vrlo vješt govornik, koji je zacijelo iznosio svoje mišljenje, govorio u svoje ime. Kako će se banke ponašati, to će se vidjeti, hoće li neka od njih ući u aranžaman I po kojoj cijeni, dok će druga procijeniti da je limit dosegnut, tek će se vidjeti, budući da se ne može zaključiti iz njegovih riječi o nekoj koordiniranoj politici bankovnog sektora prema državi, nego o stručnoj procjeni.