‘Dobili smo 683 milijuna eura za obnovu Zagreba, a rok za trošenje je 18 mjeseci. Što se čeka?‘

U saborskoj raspravi o premijerovom izvješću o sastancima Europskog vijeća u 2020. oporbeni zastupnici ocijenili su u utorak kako je hrvatsko predsjedanje, unatoč pandemiji, bilo propuštena prilika da nametne za nju bitne teme i promovira se kao zemlja s vizijom.

Domagoj Hajduković (klub SDP-a) smatra kako se unatoč pandemiji moglo učiniti puno više osobito u povlačenju novca iz fondova Europske unije, jer to ovisi najviše o nama upozorivši kako odobrena sredstva nisu i dobivena. Europski novac je i naš novac i ne treba ga koristiti za projekte koji nisu višestruko isplativi, odnosno koji ne donose višestruku korist. Hrvatsku treba to bolje pozicionirati u EU, poručio je.

Anka Mrak Taritaš (Klub Centar i Glas) također smatra kako Hrvatska nije iskoristila priliku koju će morati dugo čekati kako bi pokazala što može. Hrvatska će u idućih sedam godina imati na raspolaganju 24,2 milijarde eura, a 683 milijuna eura joj je već doznačeno za obnovu od potresa. No, nažalost nije proveden još nijedan natječaj za obnovu na temelju kojeg bi se taj novac mogao korisno utrošiti, a rok za to je 18 mjeseci. Uvijek se nešto čeka, samo što nije, je li to premijerovo načelo postupnosti, upitala je Mrak Taritaš.

Peđa Grbin

Damjan Tadic/Cropix

Osim samohvale za obećane velike iznose, ništa drugo se ne događa, ocijenila je i ustvrdila da je Hrvatska i dalje najlošija u korištenju europskih fondova i programa. Novac ne pada s neba i nije zajamčen, rekla je Mrak Taritaš navodeći kako je prošlo već gotovo godinu dana kako je premijer najavio da je "24 milijarde eura u torbi", a vrlo malo je učinjeno u povlačenju tog novca. Hrvatskoj je potreban brži i smisleniji razvoj, poručila je.

Hrvoje Zekanović (klub Hrvatski suverenisti) istaknuo je kako je Hrvatska posljednja zemlja EU po svim kriterijima razmjernosti što nije bila ni pri ulasku u EU poručivši premijeru Plenkoviću kako se time može pohvaliti. Upozorio je kako je Albanija kao nečlanica EU dobila veću pomoć nakon potresa od Hrvatske kao članice.

Ustvrdio je da su Plenkoviću od hrvatskih bitniji interesi velikih članica EU i da mu je to ulog za buduću sinekuru u Europskoj komisiji. Zekanović je izjavio da je Plenkoviću "dao košaricu" zbog svjetonazorskih razlika koje su mu, kako je rekao, bitne, a premijeru nisu te da ga ja raskrinkao i da je zato ljut na njega. Premijera je nazvao pataloškim lažljivcem koji izmišlja gnjusne laži kada tvrdi da ga je molio da ga stavi na listu za Europski parlament.

Premijer Plenković uzvratio mu je kako istina boli i da to pokazuje Zekanovićeva egzaltiranost koji neprestano ponavlja teze o njegovim navodnim ambicijama za nekom od dužnosti u EU, nazvavši ih lažima i insinuacijama. Plenković je priznao kako je pogriješio što je Zekanovića na nagovor nekih iz HDZ-a 2016. stavio na listu i preporuka da se nešto razumije o EU i pomogao mu da politički preživi. Pojma nemate ni o čemu i lažete hrvatsku javnost, poručio mu je Plenković.

Stephen Bartulica (Klub Domovinskog pokreta) pozvao je Vladu da razmisli o ublažavanju epidemioloških mjera, jer nema dokaza da lockdown poboljšava stanje te da je potrebno imati više sluha za poduzetnike i omogućiti im da rade, a ne za državni aparat. Na dnu smo EU, nisi proveden strukturne reforme, prijeti nam pad BDP-a od 10 posto i proračunski deficit od 30 milijardi kuna, rekao je.

Osvrnuo se i na istup povjerenice Europske komisije Dubravke Šuice za demografiju o korištenju naziva Banovina, odnosno Banija rekavši kako ništa nije učinila kako bi ponudila rješenje za demografsku obnovu tog kraja.

Zvonimir Troskot (Klub Mosta) drži kako Plenkovićeva vlada nema plan te kako EU odgovara da se Hrvatska ne obračunava s korupcijom, jer tako potiče iseljavanje iz nje i popunjavaju demografske rupe EU.