Do 2026. trećina svih direktora bit će žene: Tvrtkama koje se neće držati kvota propisat će se sankcije

Čak 60% osoba sa sveučilišnom diplomom u Hrvatskoj su žene. Broj visokokvalificiranih žena stalno raste, ali ga ne slijedi udio žena u rukovodećim strukturama, pa 2022. u čak 67% trgovačkih društava izlistanih na burzi u nadzornim odborima nije bilo nijedne žene, a u 34% ih nije bilo nijedne žene u upravi.

Žene i dalje zarađuju manje od muškaraca. Podaci iz travnja govore da žene u EU u prosjeku zarade 12,7% manje, a u Hrvatskoj 11,1% manje.

Podzastupljenost žena na direktorskim položajima u EU već se dulje smatra problemom, no budući da samoregulirajuće mjere nisu dale rezultate, koncem 2022. EU je usvojila Direktivu koja države članice obavezuje da do sredine 2026. povećaju udio žena na direktorskim pozicijama. Trgovačka društva će u nadzornim odborima morati imati najmanje 40% žena, a na 33% svih direktorskih položaja u tvrtkama morat će se imenovati žene.

Samo za one na burzi

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) potpun podržava Direktivu jer smatra da će se samo kvotama postići ravnopravnost žena kao podzastupljenog spola na upravljačkim funkcijama u hrvatskim kompanijama.

Podaci na razini EU svjedoče da povećanje rodne ravnopravnosti izravno utječe na napredak gospodarstva.

- Poboljšanje rodne ravnopravnosti vodi povećanju BDP-a od 6,1% do 9,6% - što je od 1,95 do 3,15 milijardi eura. Zemlje EU s najvećim perspektivama za poboljšanje rodne ravnopravnosti imaju potencijal za rast BNP-a do 12%. Usporedbe radi, poboljšanje obrazovanja povećava BNP od 2,2% - navode u HUP-u.

Dodaju da zemlje s najboljim politikama rodne ravnopravnosti imaju i ostvaruju značajne prednosti, pa tu ističu Njemačku, Austriju, Francusku, Italiju i Belgiju, koje su Direktivu implementirale u svoje sustave i prije nego što je stupila na snagu.

Hrvatska će Direktivu implementirati kroz Zakon o trgovačkim društvima, ali tek treba započeti rad na njegovim izmjenama.

U Ministarstvu pravosuđa i uprave kažu da nakon dva ciklusa izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima kojima je omogućeno elektroničko osnivanje tvrtki, osigurana provjera osoba koje ne mogu biti članovi uprava i ograničena mogućnost osnivanja novih tvrtki osobama koje imaju dugove za poreze, doprinose ili nisu isplaćivale plaće, kreću izmjene koje bi osigurale bolju rodnu ravnopravnost.

Obaveza o 40% žena u nadzornim odborima i najmanje 33% na svim direktorskim pozicijama neće se odnositi na mala i srednja poduzeća, nego samo na trgovačka društva izlistana na burzi koja će jednom godišnje morati dostavljati podatke o rodnoj zastupljenosti u svojim upravnim odborima, a ako ne ispune tu obvezu, morat će dostaviti plan kako planiraju to ispuniti u sljedećem razdoblju.

Prijedlog sankcija

Ministarstvo pravosuđa u odgovoru ne navodi kako će tvrtke koje bi i nakon zakonske obaveze ženama uskraćivale mogućnost da sjednu u direktorske fotelje prisiliti na promjenu prakse, no HUP ima prijedlog.

U HUP-u kažu kako Direktiva nalaže da se nacionalnim zakonima propišu sankcije za nepoštivanje propisanih kvota, kao i da one moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

- Takve sankcije mogu uključivati pobojnost odluka o imenovanju, ništetnost ili novčane kazne, te moraju biti učinkovite. Zemlje EU koje su već implementirale Direktivu uglavnom biraju pobojnost i ništetnost odluka glavnih skupština kao sankciju, a ne novčane kazne. Tim smjerom bi trebala ići i Hrvatska, u suprotnom se ne očekuje učinkovitost sankcija - naglašavaju u HUP-u.