"Odmorite se u miru i tišini bez da itko zna gdje ste uz našu zagarantiranu diskreciju."
"Najam sobe na par sati u Zagrebu. Garantiramo najbolje cijene."
Kratkoročno iznajmljivanje u Zagrebu i ostatku Hrvatske buja već godinama, no osim dnevnog najma stanova i soba, mnogi vlasnici svoje nekretnine iznajmljuju i na nekoliko sati i obično ih reklamiraju kao "stanove za dnevni odmor".
Prema podacima iz oglasa, čini se da se mnogima isplati ova vrsta najma jer cijene za nekoliko sati najma budu tek nešto niže od dnevnog najma, a u slučaju da stan uspiju iznajmiti i prijepodnevne i poslijepodne, mogli bi zaraditi i dvostruko više od običnog, kratkoročnog najma (naravno, ovdje svakako treba uračunati i trošak čišćenja apartmana).
Poslijepodne je skuplje
U pravilu, stanovi za dnevni odmor iznajmljuju se u prijepodnevnim satima, na primjer od 9 do 12 sati, te poslijepodne, odnosno navečer između 16 i 20 sati. Unajmljivanje u prijepodnevnom terminu stoji između 30 i 40 eura za tri do četiri sata, a u poslijepodnevnom oko 50 do 60 eura.
"Ako se nalazite u našem gradu zbog poslovnih obveza, imate nekoliko sati vremena, želite se odmoriti i osvježiti, a ne želite prenoćiti, dovoljno je da dođete u naš hotel i zatražite dnevni odmor.
Ovu uslugu više koriste poslovni ljudi koji su često na terenu, odvojeni od svoje obitelji i koji su se često našli u ovakvoj situaciji", navedeno je na stranicama jednog takvog smještaja u Zagrebu, iako u naravi nije riječ o objektu koji je službeno kategoriziran kao hotel, nego o apartmanu.
Prema riječima Barbare Marković iz Hrvatske udruge obiteljskog smještaja, stanovi i sobe koji se iznajmljuju "po satu" ili kao "dnevni odmor", trebali bi formalno-pravno biti kategorizirani kao privatni smještaj - dakle, imati status turističkog apartmana ili sobe te oznaku kategorizacije na ulazu u objekt - jer ulaze u kategoriju kratkoročnog najma neovisno o tome noći li se u njima doslovno ili ne.
Može se samo nagađati
"Uz to, kategoriju dnevnog najma poznaju i hoteli te dio njih gostima nudi i uslugu plaćanja sobe na nekoliko sati kako bi se u njoj odmorili, otuširali, odspavali ili nešto pojeli. To normalno funkcionira, no kada je u pitanju privatni smještaj, ne znam koliko je takvih objekata doista i službeno kategorizirano ili rade na crno", rekla je Marković.
Ako su kategorizirani, oni bi svoje goste trebali prijavljivati u sustav e-Visitora te bi trebali biti dio turističke statistike, no koliko je takvih gostiju i službeno zabilježeno, može se samo nagađati.
"U svakom slučaju, kad su u pitanju nove zakonske odredbe prema kojima će se kratkoročni najam oporezivati po značajno višim stopama, vjerujem da će nadležna ministarstva uzeti u obzir i ove tipove smještaja jer bi oni trebali biti oporezovani po nešto drukčijim stopama.
Prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba, u glavni grad, u kojemu je najviše stanova koji se iznajmljuju po satu, u prvih devet mjeseci ove godine stiglo je milijun i 63 tisuće posjetitelja. Većina njih (70,5 posto) noćila je u hotelima, a u sobama i apartmanima, takozvanim objektima u domaćinstvu, noćilo je njih 15,5.
Prema službenim podacima, Zagreb je ove godine posjetiteljima nudio 7855 ležajeva u privatnom smještaju te 9251 ležaj u hotelima. Iako je hotelski smještaj rastao, i to za oko osam posto u krevetima, broj ležajeva u privatnom povećao se za 11 posto, što najbolje pokazuje koliko je atraktivan i zašto mnogi baš u njemu vide priliku za zaradu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....