ĐIKIĆ I ZOVKO REAGIRALI NA ODLUKU SVEUČILIŠTA U AUGSBURGU 'Barišićev potez je krajnje neprimjeren, zbog njega smo bili izloženi medijskim pritiscima'

Nakon što je jučer Sveučilište u Augsburgu donijelo odluku da u doktoratu bivšeg ministra znanosti i obrazovanja prof. Pave Barišića nije bilo znanstvenog prekršaja iako su uočeni formalni nedostaci, te priopćilo da neće poduzimati daljnje korake protiv Barišića, oglasili su se Ivan Đikić i Jure Zovko.

Naime, upravo dvojica naših uglednih znanstvenika prof. dr. sc. Ivan Đikić i prof. dr. sc. Jure Zovko optužili za bivšeg ministra za ‘autoplagijat’.

Njihovo zajedničko priopćenje pod nazivom 'Potrebno je ukazivati na nečasne radnje u akademskoj zajednici' prenosimo u cijelosti:

Primili smo detaljno obrazloženje povjerenstva Sveučilišta u Augsburgu koje u završnom mišljenju zaključuje da disertacija dr. Pave Barišića sadrži ranije publicirane tekstove iz njegovih znanstvenih radova i magisterija, a koji u doktoratu nisu citirani niti označeni kao prije objavljeni. Povjerenstvo je potvrdilo da je više od polovice doktorata prepisano bez citiranja izvora te zaključilo da to predstavlja formalne nedostatke ili greške u pisanju doktorata.

Međutim, Sveučilište u Augsburgu u drugoj točki zaključuje kako formalni nedostatak citiranja ranije objavljenih radova ne predstavlja značajan znanstveni prekršaj prema njihovim Pravilima koja su se primjenjivala u doba izrade doktorata, te da neće poduzimati dalje korake protiv dr. Barišića.

Razumljivo je da svako Sveučilište u ovakvim slučajevima štiti svoje interese, jer svako oduzimanje doktorata iz prošlosti predstavlja mrlju za Sveučilište. Mi prihvaćamo odluku Sveučilište u Augsburgu da ne poduzima daljnje korake protiv dr. Barišića, jer je u isto vrijeme potvrdilo da su naši nalazi iz prijave točni te nedvosmisleno objavili da iz današnje perspektive necitiranje vlastitih radova u doktoratu smatraju neetičnim i neprihvatljivim. Tom izjavom Sveučilište u Augsburgu poslalo je jasnu poruku svojim studentima i javnosti, ukazujući da se ovakvi propusti necitiranja danas ne bi dopustili niti tolerirali u izradi doktorata na njihovom Sveučilištu. Time se naravno štite od mogućih zloupotreba i javne odgovornosti za nedopuštene radnje među svojim današnjim studentima.

Ta poruka je poslana i dr. Barišiću, kao bivšem ministru obrazovanja i znanosti koji bi trebao biti primjer znanstvene čestitosti i javno se zalagati za nultu toleranciju na sve oblike nečasnih radnji u znanstvenom radu i istraživanju. Naš je cilj upravo i bio upozoriti na nepravilnosti i nečasne radnje u izradi doktorata dr. Barišića, što je i potvrđeno ovom objavom Sveučilišta u Augsburgu.

Na kraju, smatramo nekorektnim što su imena prijavitelja iznesena u javnost, zbog čega smo izloženi medijskim pritiscima. Naša je obaveza kao odgovornih znanstvenika bila da uočene nepravilnosti prijavimo matičnom Sveučilištu, što smo napravili sukladno propisanoj proceduri. Obaveza je Sveučilišta da prijavitelji ostanu anonimni i budu zaštićeni.

Rektorica Sveučilišta u Augsburgu poslala nam je pismo u kojem se distancirala od bilo kakvih neugodnosti koje smo u javnosti doživjeli, tvrdeći da naša imena nisu spomenuta niti u jednom službenom dokumentu Sveučilišta. Krivicu za objavljivanje imena u javnosti tako je prebačena na dr. Barišića, jer je utvrđeno da je on osobno prvi obznanio imena prijavitelja.

Pozivanje premijera na „osobne isprike“ ili sudske prijetnje dr. Barišića potpuno su neprimjerene akademskim uzusima, ne samo zato što bi prijavitelji u ovakvim postupku morali biti zaštićeni, nego i zbog toga što je odluka Sveučilišta u Augsburgu potvrdila nalaze iz prijave i jasno istaknula da je formalni propust koji je napravio dr. Barišić iz današnje perspektive nedopustiv.

Mi ćemo nastaviti i ubuduće upozoravati službene institucije na ovakve i slične slučajeve sukladno važećim propisima. Pokretanjem peticije na nultu toleranciju na plagiranja i nečasne radnje u znanstveno-obrazovnom sustavu naša je namjera uspostaviti visoke standarde koji će se dosljedno primjenjivati u Republici Hrvatskoj. Nedopustivo je da u Hrvatskoj, kao zemlji članici Europske zajednice, u vodećim institucijama poput Vlade, Sabora i Ustavnog suda rade ili se javno podržavaju osobe za koje se utvrdi da su počinile plagijat.