DHMZ otkrio što nas očekuje u idućih 90 dana: ‘Bit će dosta oborina, evo i koji će mjesec biti najhladniji‘

Još 21 dan ostao je do kalendarskog početka zime. U cijeloj Hrvatskoj imali smo jesen topliju od prosjeka, a zimska jakna bila nam je zaista potrebna tek zadnjih dana kada su krenuli prvi pravi jutarnji minusi.

DHMZ je danas objavio najnoviju dugoročnu prognozu vremena, koja predviđa uglavnom ono što su prognostičari i dosad govorili. Sa sigurnošću se ništa ne može predvidjeti, ali velika je vjerojatnost da nas očekuje blaga zima.

Prema dostupnom prognostičkom materijalu za dugoročnu prognozu vremena, vrlo je velika vjerojatnost da će zima u Hrvatskoj, a to znači prosinac, siječanj i veljača, biti toplija od klimatološkog prosjeka (1981. – 2010.), poručuje DHMZ.

Gledajući po mjesecima, veće odstupanje srednje mjesečne temperature izgledno je u prosincu te siječnju, i na kopnu i na moru, dok se manje pozitivno odstupanje očekuje u veljači.

Kako piše DHMZ, uz prodore hladnog zraka, kojih će zasigurno biti tijekom zime, temperatura se nakratko može spustiti na vrijednosti oko ili čak osjetno ispod prosječnih, ali će zimu u cjelini najvjerojatnije obilježiti iznadprosječna toplina.

Manja pouzdanost kod prognoza na sezonskoj skali javlja se kod prognoze količine oborine zbog njezine složenosti, što kod interpretacije izračuna valja imati na umu, ističe DHMZ. Za ovu se zimu predviđa količina oborine uglavnom veća od višegodišnjeg srednjaka uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. U većem dijelu zemlje postoji signal za pozitivno odstupanje količine oborine od prosjeka u sva tri mjeseca, uz vjerojatnost nešto veću u veljači nego u prosincu i siječnju.

Dugoročne prognoze, odnosno prognozirano odstupanje meteoroloških parametara od sezonskog prosjeka, ne mogu dati detalje vezane za promjene na manjoj vremenskoj skali. Primjerice, u sezonskoj se prognozi ne može prognozirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu...). Valja imati na umu da se tijekom sezone mogu izmjenjivati razdoblja bez oborine s razdobljima kada je, ne samo lokalno, moguća izraženija oborina, točnije obilna kiša ili snijeg.

Uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, potrebno je pratiti i vremenska izvješća, te upozorenja na opasne vremenske pojave koja se odnose na kraća vremenska razdoblja, dan ili dva unaprijed, osobito kada je u pitanju vrsta oborine ili vremenski ekstremi. Primjerice, obilne oborine, kiša koja se smrzava na tlu, te nagla i izražena zahladnjenja.

Ranije smo pisali kako je portal Severe Weather Europe analizirao kakve bi trebale biti snježne padaline iz mjeseca u mjesec te najavio kako se hladnije vrijeme razvija početkom meteorološke zime - koja započinje 1. prosinca i traje tri mjeseca, sve do zadnjeg dana veljače. Istaknuli da će se utjecaj El Niña osjetiti i u Europi, koju zbog toga čeka manje snježnih padalina nego što smo navikli proteklih godina.

Zaključuju kako sezonska prosječna slika za Europu pokazuje kako će veći dio kontinenta na kraju imati manje snježnih oborina nego što je uobičajeno - iznimka su Alpe i viši dijelovi sjeverne Europe.

Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) i Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike – MedCOF, kojih je Hrvatska članica.

U prosincu će snijeg u Europi većinom izostati, ponajprije zbog zapadnijeg prema jugozapadnom strujanju u većem dijelu Europe, koje je bogato oborinama, ali je i toplije. U siječnju stiže promjena pa će u više područja srednje Europe padati snijeg. Veljača neće donijeti značajnije promjene za Europu, no priložena karta za područje Hrvatske prikazuje da će pasti veća količina snijega nego što je uobičajeno.

U konačnici, predviđa se da će sezonski prosjek za Europu biti manje snježnih oborina od uobičajenog.