DESETA NAJGORA EKONOMIJA SVIJETA 'Za nas nema spasa bez radikalnih promjena'

Hrvatski BDP pada već devet kvartala zaredom. I u četvrtom tromjesečju 2013. BDP je pao za 1,2 posto na godišnjoj razini, a oporavak gospodarstva ne očekuje se ni ove godine. Stopa nezaposlenosti za veljaču od alarmantnih 22,7 posto najviša je u 12 godina. Investicije su se u pet godina smanjile za čak 38,3 posto i od svih komponenti BDP-a najsnažnije su pridonijele recesiji.

S takvim pokazateljima Hrvatska se očekivano našla među deset najgorih ekonomija svijeta u 2014. prema istraživanju uglednog britanskog tjednika The Economist . Listu najgorih predvode Cipar, Ukrajina i Portoriko. Slijede Srednjoafrička Republika, Venezuela, Ekvatorijalna Gvineja, Argentina i Barbados. U tom neslavnom društvu Hrvatska je na 10. mjestu.

VRDOLJAK O ANALIZI ECONOMISTA 'Ima i gorih od nas. Vjerojatno nisu gledali zemlje Trećega svijeta'

Urednik The Economist Intelligence Unita, Robert Alan Ward, na Twitteru je poručio da je Hrvatska među deset najgorih zbog visoke nezaposlenosti, vanjskog duga i slabe konkurentnosti koja ograničava rast. Smatra da je oporavak hrvatske ekonomije moguć tek 2015.

- Hrvatska se našla na listi jer je riječ o ekonomiji u kojoj su svi makroekonomski pokazatelji loši - od razine javnog i inozemnog duga do BDP-a, iznimno visoke stope nezaposlenosti i visoke stope neaktivnosti. Kad sve to zbrojite, dobijete najveći problem - hrvatska ekonomija ima vrlo slabe stope rasta. Čak i kada se zemlje EU oporave, Hrvatska će imati najniže stope rasta u odnosu na okruženje. Rast neće prelaziti dva posto, a u takvim okolnostima nismo sposobni plaćati niti kamate na dug - upozorava Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.

Unatoč tome, ministar financija Slavko Linić iz Washingtona poručuje da je sa Svjetskom bankom počeo razgovore o novom kreditu za strukturne promjene.

- Svjetska banka dala je punu potporu reformama hrvatske Vlade - rekao je.

Komentirajući lošu poziciju Hrvatske, potpredsjednica Vlade Vesna Pusić problem je svela na deficit koji ubija gospodarski rast. - Naša jedina šansa je radikalno popraviti investicijsku klimu. To znači radikalno srezati administrativne prepreke, broj dozvola, duljinu procesa i neefikasnost administrativnog aparata - poručila je i navela da su najtragičnije priče predstavnika stranih investitora s kojima je prije dva dana razgovarala povezane s neprovođenjem zakona i otezanjem odluka.

Analitičari, međutim, problem smatraju još većim. Hrvatska će još dugo plaćati cijenu neprovođenja reformi - radnog zakonodavstva, državne uprave, teritorijalnog ustroja, zdravstva. Turizam je praktički jedini sektor koji diže ekonomiju, ali ni tu nema sigurnog rasta.

Ovogodišnji ožujak donio je pad broja turista od 7,5 posto u odnosu na isti mjesec lani. Prema procjenama analitičara, Hrvatska će još desetak godina zaostajati za svima ostalima bez perspektive rasta.

- To je teška igra. Svi su u problemima, provode reforme i mijenjaju se, ali Hrvatska je u tolikom zaostatku da dugoročno nema spasa bez radikalnih reformi. Sve ono što danas govorimo da je potrebno učiniti znalo se još 2001. u vrijeme Račanove Vlade. Zatim je došla Sanaderova Vlada koja je do 2008. uz obilje kapitala imala najpovoljnije okruženje za reforme. Zatim je stigla kriza i još veće potrebe za reformama, ali spremnosti na promjene i dalje nema. Sada plaćamo cijenu svega što se nije radilo u posljednjih 15 godina - kaže Lovrinčević.