Demografski kolaps Hrvatske: Broj umrlih drastično je veći od broja rođenih, podaci za 2024. su užasni

U Hrvatskoj sa strepnjom trebamo čekati objavu sljedećeg mjesečnog podatka o broju rođenih i umrlih kako bi sami sebi potvrdili ono što slutimo duže od desetljeća – RH je država koja ubrzano izumire. DZS je objavio da smo u siječnju i veljači imali samo 2924 odnosno 2492 rođenih, što sami po sebi nisu negativni rekordi, ali otkrivaju novo drastično produbljivanje negativnog trenda u situaciji kad u državi ne postoje jasni socio-ekonomski ili medicinski razlozi koji bi mogli protumačiti novo demografsko posustajanje.

Otvara se pitanje kojom će se brzinom RH priključiti nacijama s najgorom demografskom slikom na planetu tj. onima koje imaju još niže, katastrofalne stope fertiliteta. S obzirom da je trend pada fertiliteta praćen rastom prosječne starosti populacije relativno novi fenomen u povijesti čovječanstva, još je nejasno kakve će sve posljedice imati države s prosječnom stopom fertiliteta nižom od 1,5. U RH je posebno dramatičan skok negativnog prirodnog prirasta krajem 2023., i u prva dva mjeseca 2024.. Razlika između sve manjeg broja rođenih beba i broja umrlih u siječnju se povećala na -2757, a u veljači na -2182. Ove užasne brojke u skladu su s uobičajenim sezonskim oscilacijama, ali ipak treba voditi računa da je prosječni mjesečni negativni prirodni prirast u 2023. iznosio -1600, a u 2018. i 2019. (usporedivim godinama prije pandemije) rođeno je ‘samo‘ -1333 i -1349 prosječno mjesečno beba manje, nego što je bilo umrlih.

Ubrzani demografski kolaps

RH je vjerojatno ušla u zonu ubrzanog demografskog kolapsa koji će imati tragične posljedice na rast i razvoj u desetljećima koje dolaze, ako ćemo uopće imati pravo uopće spominjati te pozitivne pojmove. Vjerojatnije je da ćemo kao uspjehe opisivati kao "manji pad od predviđenog" ili "ublažavanje pada".

Već i laička interpretacija kretanja ključnih demografskih podataka od početka 2011. do danas govore nam da moramo računati s kontinuitetom negativnog prirodnog prirasta. Isto tako, može se uočiti da se on značajno pogoršao tijekom najgorih mjeseci pandemije, ali i da je nakon nje došlo do stabilizacije. Može se pretpostaviti da je Covid-19 u dvije godine pokosio veliki broj osoba pozne dobi i narušenog zdravlja, što je razlog zašto privremeno, nakon pandemije, nije došlo do daljnjeg značajnog rasta broja umrlih, iako je Hrvatska sve starija i starija, bolesnija i bolesnija. Može se stoga postaviti hipoteza kako ulazimo u razdoblje izrazito visokog negativnog prirasta; padajućeg fertiliteta i konstantno visoke smrtnosti. Hrvatska je davno zakucala na vrata demografske apokalipse, a sada ih otvara…

Ako se hrvatski fertilitet uspoređuje s onim u EU onda nam stopa od oko 1,6 ne zvuči previše zabrinjavajuće jer smo pozicionirani u sredini članica EU. No, Europa je sama po sebi jako stari kontinent, te se ne bi trebali tješiti tom činjenicom. Jedan od razloga za pad broja živorođenih jest višegodišnji trend iseljavanja, ali u RH nema naročitog interesa znanstvene zajednice za dublje multidisciplinarno istraživanje svih razloga produbljivanja negativne stope prirodnog prirasta, iako se radi o presudnom strateškom interesu.

Rođeni i umrli u RH do 2011. do danas

Koliko se djece rađa?

Što se tiče stope fertiliteta RH još nije među najugroženijim državama na planetu. Prema podacima Svjetske banke iz 2021. U bukvalno tragičnog situaciji, koja ukazuje na izumiranje, sa stopom fertiliteta između 0,8 i 1 su Hong Kong, Južna Koreja, Palau, Puerto Rico, i Britanski Djevičanski otoci. U također tragičnog poziciji s fertilitetom 1,1-1,3 su Singapur, Malta, Ukrajina, Kina, Aruba, Španjolska, Italija, San Marino, Andora, Bermuda, Japan, Cipar, Poljska, Tajland i Litva. RH je s 1,6 u grupi država s mučnom demografskom situacijom kao što su Mađarska, Estonija, Nizozemska, Slovenija, Slovačka, Bugarska, Norveška… Sasvim je sigurno da će one najbogatije države s ovog dijela popisa puno lakše podnijeti gospodarsko posustajanje kao najlogičniju i empirijski dokazivu posljedicu demografske tragedije. U RH ćemo se, ako nastavimo voditi demografske politike kako vodimo, upasti u dramatične socijalne probleme; zdravstveni i mirovinski sustavi će puknuti.

Stope fertiliteta ispod 1 znače da se u državi ne rađa dovoljno beba kako bi bebe u budućoj populaciji zamijenile barem jednog od svojih roditelja (mamu ili tatu), a ispod 2 da se ne rađa dovoljno beba koje mogu, kao mame i tate, postati biološkim roditeljima. RH je na putu prema 1.

Posebno je osjetljivo pitanje da se demografska slika pogoršava planetarno. Čak i Indija, država koja je nedavno pretekla Kinu brojem stanovnika, pridružila se društvu koje pada. U takvom svijetu stope ekonomskog rasta će padati, a političke napetosti rasti.

Što se tiče Hrvatskih podataka, moglo bi se reći da je nam oni o prirodnom prirastu ukazuju da je s početkom 2024. u RH otvorena era – prirodnog izumiranja.