NEOČEKIVANI STAV MLADIH

‘Debeli smo, slabi i nepristojni, hoćemo postati muškarci, želimo služiti u Hrvatskoj vojsci!‘

Saznali smo što o vojnom roku, obuci koja uključuje rukovanje oružjem, misle oni koji bi uskoro mogli biti ročnici
 Vlado Kos/Cropix

Sve je izvjesnije da će Hrvatska uvesti služenje vojnog roka, koji je suspendiran 2008. godine. Iako je najava ministra obrane Ivana Anušića da se taj potez ozbiljno planira naišla na skepsu zbog manjka stručnih kadrova i infrastrukture, Ministarstvo obrane odlučilo je ozbiljno poraditi na vojnoj izobrazbi. Ili, kako je to ministar rekao, "vojna izobrazba nema alternativu, ili ju imamo ili nemamo".

Premda je vojni rok, dakle, izvjestan, ove godine još neće biti obveznih ročnika, kalkulira se s datumom 1. siječnja 2025. Prije toga su potrebni ozbiljni infrastrukturni zahvati na vojarnama.

Što se tiče duljine služenja, nekoliko je varijanti - mjesec dana, tri mjeseca ili šest mjeseci, no najizglednija je da će to biti tri mjeseca jer mjesec je dana, kažu iskusni vojni kadrovi, premalo, a šest preskupo. Naime, za vrijeme služenja vojnog roka budući će vojnici primati plaću koja bi trebala iznositi 700 eura, koliko dobivaju i dragovoljni vojnici, a vrijeme provedeno u vojsci računat će im se u radni staž.

Posljednje godine služenja redovnog vojnog roka, 2008., čak 90 posto pozvanih mladića pozivalo se na priziv savjesti. Što o vojnom roku, obuci koja uključuje rukovanje oružjem i poznavanje vojne taktike, misle oni koji bi, prema svemu sudeći, uskoro mogli postati ročnici? Jutarnji list razgovarao je s četiri mladića, trojicom srednjoškolaca i jednim studentom i, priznajemo, da su nas iznenadili. Od četvorice, trojica ne samo da nemaju ništa protiv služenja vojnoga roka, štoviše zalažu se za tu ideju.

Fabio Peruško (17) nema ništa protiv služenja vojnog roka

- Ne samo da mi nije problem nego bih, štoviše, želio ići. Mislim da je obvezni vojni rok trebalo i prije uvesti jer znamo da nam svima treba malo više reda, rada i discipline. Da to nije samo floskula.

U vojsci bi se te navike sigurno stekle, barem prema onome što sam čuo od oca koji je bio u vojsci. Vojna obuka, obuka rukovanja vatrenim oružjem vrlo je važna za slučaj rata koji je Hrvatska već prošla, da vojna snaga bude veća dogodi li se, ne daj Bože, opet.

image

Fabio Peruško

/Privatna Arhiva

Svijet je vrlo nemiran, vidimo što se događa i bilo bi dobro da smo maksimalno spremni. Tu je i pitanje fizičke spreme, znamo da je Hrvatska predvodnica Europe po pretilosti i mislim da bi vojne vježbe i u tome pomogle. Iako bih volio da je obaveza, ne znam bih li se prijavio dobrovoljno, razmišljao jesam, ali donio odluku nisam - kaže srednjoškolac Fabio Peruško (17).

U njegovoj su školi, kaže, pred koji tjedan na satu hrvatskog imali debatu za i protiv obveznog služenja vojnog roka. Njegova je grupa podržavala ideju s već iznesenim stavovima, oponenti su navodili ogromne financijske troškove, a što se pretilosti tiče, predložili su da država radije plaća teretanu.

– Kontrirali smo da taman kad bi država to i napravila, teretana ne može biti obavezna pa nije rješenje, dok će u vojsci morati trenirati bez iznimke. I mislim da bi vojni rok trebao biti najmanje tri mjeseca jer u jednom se ne može ništa konkretno naučiti. U vojsci mladići postaju muškarci i vjerujem da to nije floskula – zaključio je Fabio Peruško.

Arman Habek (18) vjeruje da je mlađim generacijama vojni rok i te kako potreban

- Prvo im je potreban zbog osnovne kulture, da se nauče ponašati prema starijima, dakle bilo kojoj vrsti autoriteta, ne znaju se danas ponašati ni prema roditeljima i profesorima, koji su često žrtve njihova ponašanja, a dalje ni prema policajcima ili osoblju u trgovinama, kafićima. Nemaju tu opću kulturu. Da ne govorim o nekom redu i disciplini. Zato mislim da im tri mjeseca usvajanja, između ostaloga, i tih osobina ne bi škodilo.

image

Arman Habek

Višnja Gotal

Razlika se ne bi vidjela odmah, ali s vremenom sigurno bi, primjerice u ponašanju doma s roditeljima. Znam po sebi, da ne radim dobro, mislim da bi nas vojska naučila tome, i očeličila nas. I novac je dobar, kad s 18 dobivaš mjesečno 700 eura, znam po sebi. Odraditi tri mjeseca ne bi trebao biti baš nikakav problem i kad završim školu, vjerujem da ću se i bez obaveze sam prijaviti – kaže.

Damjan Ivanjko (22) protivi se služenju obveznog vojnog roka

- Iako vojni rok sigurno može pridonijeti razvoju ličnosti, osobito glede discipline i radnih navika, što često čujem kao glavni argument u korist vojnog roka, mislim da to, uz sve ostale faktore, nije dovoljno da me privuče dobrovoljnom služenju.

image

Damjan Ivanjko

/Privatna Arhiva

Ne slažem se s idejom ratovanja kao sredstvom rješavanja diplomatskih nesuglasica, a žrtvovanje vlastitog života u tu svrhu, dok se glavni akteri vrte u svojim tapeciranim foteljama, čini mi se krajnje besmislenim – decidiran je.

Mateo Kljaić (17) smatra da treba uvesti obvezni vojni rok

- Mislim da se obvezni vojni rok treba uvesti jer današnji mladi nemaju ni discipline ni poštovanja prema autoritetu, što vidimo, recimo, po ponašanju prema profesorima, a tako će se ponašati i ubuduće, što je loše.

image

Mateo Kljaić

/Privatna Arhiva

Uopće nismo spremni za život, ma koliko mi sad mislimo da jesmo, a mislim da bi vojska bila dobra priprema. Išao bih, bilo bi to dobro iskustvo i bio bih spreman uskočiti bude li trebalo, a nadam se da neće, da će biti mir - rekao je Mateo Kljaić.

‘U vojsci bismo postali znatno samostalniji te naučili kontrolirati bijes i agresivnost‘

Većina mladih je stalno na mobitelima i igricama, tim glupostima, na kojima se uče mržnji i bijesu, napadaju, umjesto da idu van. Penji se na drvo, padni, barem ćeš nešto raditi. Uopće više nemaju motoriku, koordinaciju.

Po meni je 2006. zadnja generacija koja je, dok su bili djeca, vrijeme provodila vani. Trebaju se rehabilitirati i usvojiti drugi model ponašanja. Služenje vojnog roka bilo bi, dakle, dobro, i zbog psihofizičkog zdravlja.

Što se tiče prvog, naučiš kontrolirati svoje emocije, bijes, agresivnost, što je jako važno i za svakodnevni život, svjedoci smo sve više obiteljskog nasilja.

Također, postali bi i znatno samostalniji jer velika većina mladih dečki ne zna sama sebi ni promijeniti posteljinu, oguliti krumpir, oprati suđe ili staviti sušiti robu. Tamo bi barem nešto naučili - smatra Mateo Kljaić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. listopad 2024 14:13