DARINKO KOSOR, PREDSJEDNIK HSLS-a 'Verbalni građanski rat izmiče kontroli, vrijeme je da svi kažemo: Dosta više!'

Nije točno da je Vijeće za suradnju Domoljubne koalicije i Mosta izgubilo svoju funkciju, kako neki tvrde. Naprotiv, odradili smo veliki posao u izboru zamjenika i pomoćnika ministara jer nije bilo lako odabrati 110 prvih ljudi u ministarstvima. Sada slijedi još važnija uloga Vijeća, a to je usuglašavanje Domoljubne koalicije i Mosta oko bitnih reformi - kaže Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a, koji je posljednjih tjedana, kao član Vijeća, sudjelovao u tom procesu.

Priče da Vijeće gubi značaj uslijedile su nakon što su premijer Tihomir Orešković i potpredsjednici Vlade Tomislav Karamarko i Božo Petrov neka imenovanja obavili i bez znanja Vijeća koje se uoči posljednjih imenovanja nije niti sastalo. No, Kosor ističe da će na sljedećoj sjednici Vlade sve biti završeno, a u intervjuu još otkriva i zašto njihov ekonomski strateg Josip Budimir nije ušao u Vladu te gdje je zapelo s imenovanjima zamjenika.

Diskrecijsko pravo

Je li točno da svi zamjenici ministara nisu imenovani jer je Most imao primjedbe i stavio veto na neke kandidate?

- Radi se o kriterijima koje smo unaprijed dogovorili, kao što je bilo i za ministre - da smo imali više kandidata za svako mjesto i oni su išli na razgovor s premijerom. Premijer je imao diskrecijsko pravo odabrati onoga koga želi. Takav je dogovor ostao i za zamjenike i pomoćnike, da to isto pravo imaju i ministri. Normalno je da svaki ministar može reći da se s nekim prijedlogom i ne slaže. Radilo se samo o nekoliko takvih kandidata.

Tko je bio sporan?

- Ne bih o imenima, u četvrtak će sve biti gotovo.

Kad počinju razgovori o imenovanju članova nadzornih odbora te upravnih vijeća?

- Za tjedan dana. Tu ima dosta posla jer je riječ o nekoliko stotina ljudi u agencijama, državnim uredima i tvrtkama. Postoje tri kategorije tijela gdje ljude predlaže politika: nadzorni odbori, upravna vijeća i upravni odbori. No, ono što će biti drugačije nego u vrijeme Kukuriku koalicije jest to što će ta upravna vijeća i nadzorni odbori provesti natječaje za članove uprava ili za ravnatelje. To je veliki korak dalje u demokratskim procesima i izboru stručnih osoba na takva mjesta. Nitko neće moći biti izabran bez dobrog CV-ja.

Koja će biti funkcija Vijeća kad obavite sva imenovanja?

- Ono što nas čeka nakon toga je, ustvari, najvažnije - usuglašavanje bitnih reformi koje treba provoditi vladajuća većina. Podsjećam da Sabor usvaja sve zakone, a Vlada ih predlaže. Dakle, mi se prije svega moramo usuglasiti unutar saborske većine, a ona u ovom trenutku nije prevelika. Većinu u Saboru trenutačno čini 80 od 151 zastupnika: 60 iz Domoljubne koalicije, 15 iz Mosta, četiri zastupnika Kluba Milana Bandića 365 te Mirko Rašković, zastupnik srpske manjine. Imamo samo četiri zastupnika više nego što je natpolovična većina i moramo se dobro usuglasiti prije nego što Vlada izađe s nekim zakonskim prijedlogom kako bi taj prijedlog mogao proći u Saboru. I tu vidim puno važniju i veću ulogu Vijeća nego što je kadroviranje. U ovom sazivu Hrvatskog sabora uloga Sabora bit će puno veća nego u prošlom.

Tjednima se usuglašavate oko imena, koliko će vam trebati vremena za usuglašavanje reformi s obzirom na to da oko nekih reformi u koaliciji ima i oprečnih stavova?

- Uvjeren sam da ćemo biti puno brži od Kukuriku koalicije jer je njima trebalo skoro tri godine da se usuglase oko bilo koje reforme. Neke reforme su počeli tek u posljednjoj godini mandata, i to više radi izbora koji su dolazili nego zato što su imali neku veliku političku volju da ih provedu. Očekujem da ćemo se oko reformi brzo usuglasiti, oko onih najvažnijih u idućih nekoliko mjeseci. Znam da građanima i to izgleda dugo, ali će biti deset puta brže nego što je radila Kukuriku koalicija.

Reforma javne uprave

Oko nekih reformi, ali i drugih stavova bolje se slažete s Mostom, nego s HDZ-om. Hoće li oko toga doći do prijepora s HDZ-om?

- To je zato što pripadamo sličnom političkom krugu. Iako smo svi dio vladajuće većine, imamo različite svjetonazore. Većina ljudi koji su zastupnici Mosta i HSLS-a pripadaju umjerenom, centrističkom političkom krugu, dok su naši partneri iz Domoljubne koalicije stranke desnog centra i desnice. Primjerice, mi smo prije tjedan dana izašli s prijedlogom reforme javne uprave, a nakon nas je s vrlo sličnim prijedlogom iste reforme izašla Mostova ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović.

S kojim bi se još reformama, osim reforme javne uprave, trebalo hitno krenuti?

- Smatram da možemo odmah nastaviti i s reformom obrazovanja. Stav je HSLS-a da je prijedlog kurikuluma, koji je predložio bivši ministar, načelno dobar i da ga ne treba puno mijenjati. Zalažemo se i za hitnu reformu pravosuđa. To je veliki problem u Hrvatskoj, prije svega za građane. Ne govorim sada o velikim aferama i prijeporima oko jamčevina, nego o rokovima sudovanja koji traju i za najobičnije imovinske sporove godinama i time se stvara jedna vrsta obespravljenosti građana da u razumnom roku ostvare svoja prava. Na takav način se destimuliraju i domaći, a posebno strani ulagači. Rokove sudovanja treba ograničiti na godinu dana, a samo najsloženiji slučajevi mogu trajati i dulje.

Kako ćete se usuglasiti oko reforme teritorijalnog ustroja gdje se HSLS i Most zalažu za regije, a HDZ za ostanak županija?

- Tu ćemo se vjerojatno u startu dogovoriti oko onoga oko čega se slažemo, a to je smanjenje broja općina. Nisu samo županije u fokusu, nego i općine kojih ima čak 428. I HDZ se oko toga slaže, što potvrđuju i zadnje izjave ministra financija Zdravka Marića. Što se tiče mogućeg spajanja nekih županija, o tome treba provesti ozbiljnu javnu i stručnu raspravu. Moramo se dogovoriti i oko poreznih politika. U kampanji je Domoljubna koalicija vrlo jasno komunicirala da smo protiv poreza na nekretnine, pa očekujem da ćemo oko tih stavova ostati dosljedni. Isto tako, uvjeren sam da se sve stranke vladajuće većine slažu oko toga da se smanji porez na dohodak kako bi se povećala potrošnja.

Zaštita okoliša

Spomenuli ste da su vam unutar Domoljubne koalicije jako važne tri stvari. Koje?

- Po nama, liberalna demokracija i slobodno tržišno gospodarstvo nemaju alternative. Sve drugo bi nas vodilo u neki oblik diktature. Važno nam je zadržavanje svih već dosegnutih europskih standarda, od potpomognute oplodnje pa do svih stečenih manjinskih prava. U fokusu su nam i zaštita okoliša te zaštita svih nacionalnih resursa. To znači da se protivimo prodaji voda i šuma, važnih tvrtki vezanih za energetiku te komunalnih monopolnih društava na lokalnoj razini. HSLS se protivi i gradnji termoelektrana na ugljen, pa tako i projektu Plomin C. Protivimo se i gradnji velikih postrojenja za termičku obradu otpada, takozvanih spalionica, jer smatramo da su hijerarhijski prioriteti odvojeno prikupljanje i recikliranje otpada te prevencija nastanka otpada. Tu ćemo dati veliku podršku ministru zaštite okoliša Slavenu Dobroviću.

Prije izbora i tijekom kampanje isticali ste kako će na sva mjesta doći stručni ljudi. Jeste li zadovoljni sastavom Vlade u tom smislu?

- Treba dati priliku svim ministrima, i to je najvažnije. Jednom sam rekao, pa je to možda krivo shvaćeno, da nisam zadovoljan što naš kandidat Josip Budimir nije član Vlade. Smatrao sam da bi to, prije svega, bilo u korist Vlade, no HSLS u ovom trenutku daje punu podršku premijeru Oreškoviću i cijelom njegovu timu.

Ipak, vjerujem da ste razočarani što Budimir, kao jedan od najboljih stručnjaka u Domoljubnoj koaliciji, nije ušao u Vladu?

- Radi se jednostavno o odnosu snaga. Dvije najjače grupacije dale su ministre. Ali, mi smo strpljivi.

Podržavate li ministra kulture Zlatka Hasanbegovića čiju smjenu mnogi traže?

- Dajmo i njemu priliku da u segmentu kulture pokaže što nudi. Mi smo se dosad u javnosti uglavnom bavili onime što je on govorio prije 20 godina, ali nismo se toliko bavili onime što on predlaže u segmentu kulture jer tek treba izaći s kulturnom strategijom pred Hrvatski sabor. Što se tiče njegovih svjetonazorskih izjava, da ne bi bilo da to ne želim komentirati, mi se kao liberali po tom pitanju poprilično razlikujemo, ali kada smo ulazili u koaliciju desnog centra, jasno smo dali do znanja da svoje svjetonazorske i programske razlike zadržavamo.

Reformska volja

Znači, ako vam se ne svidi kulturna strategija ministra Hasanbegovića, u Saboru nećete glasati za nju?

- Ako će to biti kvalitetna kulturna strategija koja uvažava cjelokupnu lepezu kulturne scene, tada će imati našu podršku. No, ako će ona biti jednostrano ideološki obojena i isključiva, tada takvu podršku nećemo moći dati.

Šef HDZ-a rekao je da ravnatelj HRT-a Goran Radman mora otići, a mnogi su njegove riječi doživjeli kao najavu čistke na HRT-u. Smatrate li vi da Radman mora otići?

- Protiv sam bilo kakvih čistki u medijima. No, smatram da su promjene na HRT-u nužne. Napominjem da je Kukuriku koalicija izmjenama Zakona o HRT-u 2012. godine ‘podržavila’ HRT te je instaliranjem partijskih kadrova uvela strahovladu među djelatnicima. Takav način upravljanja javnom televizijom treba zakonski promijeniti i demokratizirati. No, isto tako ću biti protiv da iste pogreške ponovi i naša saborska većina.

Sukobi i podjele

Kako gledate na ove ideološke podjele u Hrvatskoj koje, čini se, nikad nisu bile izraženije?

- Slušajući rasprave u Hrvatskom saboru i prateći dnevne izjave političara, stvara se dojam da u Hrvatskoj u ovom trenutku vlada neki oblik verbalnog građanskog rata. No, postavlja se objektivno pitanje tko s kim i zašto ‘ratuje’? Želim samo statistički konstatirati da je Hrvatska zemlja u kojoj živi 91 posto Hrvata, 99 posto kršćana i gotovo svi smo iste boje kože. A na dnevnoj razini govorimo o međunacionalnim sukobima i podjelama iz Drugoga svjetskog rata?! Osobno smatram da dio politike, a i dio medija svjesno stavlja naglasak na navedene teme u nedostatku političkog sadržaja, kvalitetnih reformskih prijedloga i reformske volje. No, stvar polako izmiče kontroli. Isto tako, svi oni politički piromani i s ljevice i s desnice koji nas pozivaju na podjele ‘mi ili oni’, moraju doživjeti jasnu i javnu društvenu osudu, i to prije svega iz vlastitog svjetonazorskog kruga. Reagirati samo na ‘one druge’, a tzv. ‘svoje’ prešućivati, društveni je kukavičluk.

Došlo je vrijeme da svi zajedno tome kažemo dosta!