Dajemo skoro 2 milijuna eura za najam sudova

U vlasništvu Republike Hrvatske nalazi se ogroman portfelj nekretnina, među kojima su mnoge neiskorištene i zapuštene, za neke još nema valjane evidencije o tome tko ih koristi, koliko za to državi plaća i plaća li uopće. Istodobno i danas, četvrt stoljeća od proglašenja državne neovisnosti, čitav niz državnih institucija, uključujući i sudove, smješten je u unajmljenim zgradama i poslovnim prostorima za koje država, odnosno porezni obveznici, svake godine plaćaju višemilijunske iznose koji se nerijetko slijevaju na račune inozemnih kompanija i banaka.

Dolazi novi zakon

Velik broj sudova i državnih odvjetništava diljem Hrvatske nalazi se u unajmljenim prostorima.

Prema podacima Ministarstva pravosuđa koje smo ovih dana tražili i dobili, to ministarstvo svakog mjeseca za najam zgrada u kojima su smješteni sudovi i državna odvjetništva plaća više od milijun kuna, ili precizno 1,171.642,00 kune. Od toga iznosa veći dio ide na najam prostora u kojima rade sudovi: 808.979 kuna, dok mjesečni najam prostora u kojima rade državna odvjetništva iznosi 362.662,70 kuna. Pomnože li se ovi iznosi sa 12 mjeseci, ispostavlja se da svake godine Ministarstvo pravosuđa nešto više od 14 milijuna kuna plaća samo za najam poslovnih prostora u kojima su smješteni sudovi i državna odvjetništva.

Od 1. travnja ove godine taj će se iznos i povećati. Toga dana s radom će početi reorganizirana mreža sudova, jedan od glavnih projekata aktualnog ministra pravosuđa Orsata Miljenića. Naime, početkom travnja na snagu stupa novi Zakon o područjima i sjedištima sudova zahvaljujući kojem se postojeći općinski sudovi spajaju i okrupnjavaju. Iznimka je Zagreb u kojem se uz postojeći Općinski građanski sud smješten u palači pravde u Vukovarskoj ulici i Općinski kazneni sud smješten u bivšim vojarnama na Črnomercu osniva i novi Općinski sud Novi Zagreb. Novi bi sud prema ministrovoj zamisli trebao rasteretiti dva navedena predmetima pretrpana suda. Osim Novog Zagreba, novoosnovani sud pokrivat će i okolne gradove i općine: Jastrebarsko, Samobor, Svetu Nedjelju, Zaprešić, Bistru, Brdovec, Dubravicu, Jakovlje, Klinča Sela, Krašić, Marija Goricu, Pisarovinu, Pušću, Stupnik i Žumberak.

7500 kvadrata

Općinski sud Novi Zagreb imat će građansku, kaznenu i prekršajnu granu sudovanja, a na njega će prijeći suci i službenici s postojećih sudova u Zagrebu i okolici. Prema podacima koje smo dobili od glasnogovornika Ministarstva pravosuđa Sergeja Abramova, na novom će sudu raditi 62 suca i državna odvjetnika (osniva se i Općinsko državno odvjetništvo Novi Zagreb) i 221 službenik i namještenik. Kako u Novom Zagrebu, prema ocjeni Ministarstva pravosuđa, nema zgrade primjerene za sud, novoosnovani sud smjestit će se u Hypo galeriji, tj. poslovnoj zgradi u vlasništvu Hypo banke u Turininoj ulici u Zagrebu u kojoj se nalazila ovdašnja podružnica Microsofta. Riječ je, prema podacima Ministarstva pravosuđa, o 7550 četvornih metara poslovnog prostora, od čega su 5600 četvornih metara uredi. Za zgradu će Ministarstvo pravosuđa Hypo banci plaćati mjesečni najam od 40.464 eura, što znači da će godišnji najam zgrade novog suda Novi Zagreb državu koštati 485.568 eura, ili oko 3,7 milijuna kuna.

Iako su autori reorganizacije mreže sudova kao jedan od bitnih učinaka te reorganizacije isticali i smanjenje troškova rada sudova, osnutkom Općinskog suda Novi Zagreb godišnji najam prostora u kojima rade sudovi i državna odvjetništva sa sadašnjih 14 milijuna kuna narast će na 17,7 milijuna kuna.

Najam će poskupjeti

U Ministarstvu su, međutim, uvjereni da je riječ o kratkoročnim učincima, dok će dugoročni učinci racionalizacije mreže sudova biti uštede, brže rješavanje predmeta, ujednačavanje sudske prakse, podjednaka radna opterećenost sudaca, njihova specijalizacija i ostali planirani dobitci.

Treba istaknuti, međutim, da se i samo Ministarstvo pravosuđa nalazi u unajmljenom prostoru. Ministarstvo je krajem 2012. uselilo u upravnu zgradu nekad moćne hrvatske tvrtke Plive u Vukovarskoj ulici koja je danas u vlasništvu izraelske farmaceutske tvrtke Teve. Ministarstvo pravosuđa svakog mjeseca Tevi plaća najam od 77.000 eura, što se s PDV-om penje na 96.250 eura. Riječ je, međutim, o najmu samo za prve dvije godine jer, prema ugovoru između Vlade i Teve, nakon prve dvije godine mjesečni najam raste na 101.000 eura, što s PDV-om iznosi 126.000 eura. Već od ove godine, dakle, Ministarstvo pravosuđa stranoj kompaniji Tevi za najam poslovne zgrade godišnje će s PDV-om plaćati 1,5 milijuna eura, ili 11,5 milijuna kuna.