MARIĆ O PADU BDP-a

Da Vlada nije reagirala, bilo bi i gore. Postoji jedna varijabla koja je svima i dalje nepoznata

Ministar financija obratio se javnosti povodom velikog pada gospodarske aktivnosti u zemlji
Zdravko Marić; u pravokutniku: kretanja BDP-a od 2014. do danas




 
 Damjan Tadic/cropix; Hanza Media

Ministar financija Zdravko Marić obratio se javnosti zbog rekordnog pada gospodarske aktivnosti, odnosno najmanje 15-postotnog pada BDP-a u Hrvatskoj, uzrokovanog pandemijom novog koronavirusa.

Riječ je o najvećem padu BDP-a u hrvatskoj povijesti, odnosno od 1995., godine od kada Državni zavod za statistiku analizira podatke. Golemi pad iznenadio je čak i analitičare koji su predviđali da će šteta za gospodarstvo ipak biti manja.

- Ovaj pad nije iznenađenje. Treba apostrofirati da je to viši tromjesečni pad nego u vrijeme zadnje financijske krize, kada je bio oko devet posto. Što se tiče analitike, krenut ću od očekivanja. Ne izlazimo javno kao Vlada s tromjesečnim procjenama, ali analiziramo. Što se tiče ukupnog pada, osobne i državne potrošnje, državna potrošnja jedina bilježi rast što je očekivano s obzirom na sve aktivnosti. osobna potrošnja je pala za 14 posto, najviše ikada. Više od očekivanog su pale investicije. Od ukupnih investicija u RH, 52 posto se odnosi na građevinske radove. Građevina je u drugom tromjesečju bilježila neznatni plus, ali ukupne investicije pale su više od prvotnih očekivanja. Ima jako malo dobrih vijesti, ali imali smo i fizičku barijeru nabavka radnih strojeva, kako na granicama tako i u kretanju unutar zemlje. U trećem tromjesečju očekujemo negativnu stopu rasta. Izvoz usluga, koji je pao 70 posto, na tragu je očekivanja. Očekivali smo pad noćenja stranih gostiju, ali nešto bolje ostvarenje je kod izvoza roba. On je pao za deset posto, to je kompenziralo situaciju. Uvijek govorimo o tom izvozu. Svaki kvartal apostrofiram da je strukturni izazov za naše gospodarstvo smanjenje uvozne ovisnosti, koja se proteklih godina nažalost i povećala. Očekivali smo pad uvoza, on je nešto manji. Svi moramo činiti sve da jačamo domaću i proizvodnu komponentu. Pad u RH je na razini pada u eurozoni, ima i zemalja koje imaju veći pad nego Hrvatska. Španjolska, Francuska, Portugal... Napravili smo analizu, Hrvatska je za razliku od brojnih zemalja još imala minimalni rast u prvom tromjesečju - rekao je Marić.

'Život se odvijao'

Dodao je da su nužne reforme i racionalizacija, ali je najvažnija efikasnost javne uprave.

- Nije samo važno koliko nešto košta, nego koja je kvaliteta usluge koju dajemo poreznim obveznicima. Ovakva situacija koja nas je zadesila... Da Vlada nije reagirala s mjerama, ove teške brojke bile bi još i gore. Trendovi na tržištu rada bili bi lošiji, što je još opasnije, standard, primanja, zaposlenost naših građana. Da nije došlo do mjera, došlo bi do još gore situacije. Pred sve nas, društvo u cjelini, postavljen je izazov. Ovo je kriza bez presedana, došle su okolnosti koje nisu bile zamislive ni u Domovinskom ratu, gdje se život koliko-toliko odvijao, nije bilo zaključavanja gospodarstva. Sve to zajedno vodi prema strukturnim reformama, da se unaprijedi kvaliteta i struktura. Svi moramo doprinijeti da se smanji uvozna ovisnost, da jačamo domaću proizvodnju- rekao je Marić.

Nije samo pitanje koliko ćemo se brzo izvući, nego i da svaku iduću krizu, ne znamo kakva će biti, da učinimo sve kako bi gospodarstvo i društvo učinili otpornijom. Ipak smo ušli pripremljeniji nego 2008. - rekao je Marić.

Nije jasno rekao hoće li biti otpuštanja u javnoj upravi.

- Nije samo pitanje broja, jer i država je poslodavac, ti ljudi imaju svoje obitelji, moramo gledati širi kontekst. Na ovoj razini mase plaća, u perspektivi idućih gofina moramo utjecati na racionalizaciju i veću efikasnost. U kratkom roku, do kraja godine, tako ne možemo govoriti. Tu su i socijalni partneri, ne možemo brzo - kazao je.

Odgovarajući na pitanje, Marić je rekao kako za ljetnih mjeseci zaposlenost ima sezonsku komponentu.

- Mjere i pomoći nije moguće provoditi neograničeno, postoje određeni kapaciteti kojima raspolažemo. Reagirali smo na vrijeme, adekvatnim mjerama, sada treba vidjeti jesu li neke djelatnosti pogođenije. Pratimo trendove i razvoj situacije, reagirat ćemo po potrebi. U građevini imamo čak i nedostatak radne snage. Predstoje nam izazovi. Moramo činiti sve da se sačuvaju radna mjesta jer to ima najveću vrijednost u gospodarskom i socijalnom smislu - rekao je Marić.

Dodao je da su trendovi donekle pozitivni, unatoč značajnim minusima, jer su minusi u nekim sektorima manji od očekivanih.

Tijekom rujna bit će izrađene smjernice za izradu sljedećeg proračuna.

- Temeljem ovih ostvarenja, naša projekcija za pad iduće godine bit će niža nego što smo mislili. Ne bih licitirao koliko, ali već smo fokusirani na izradu novog proračuna. Već na početku krize to smo analizirali. Postaje sve jasnije da 2021. ne možemo očekivati potpuni oporavak gospodarstva, oporavak će se preliti na 2022. Ne smijemo gubiti vrijeme kao 2008., kada se pad prolongirao šest godina i vrijeme je izgubljeno. Nema uljepšavanja, brojke su takve kakve jesu. Koliko god je ovaj pad najviši zabilježen, bitno je kako ćemo reagirati. Još postoji varijabla koja je svima nepoznata, a to je daljnji razvoj zdravstvene slike. Nisam zdravstvene struke i ne mogu u detalje. Što nam donosi jesen, zima, nitko ne može predvidjeti - rekao je Marić poručivši građanima da brinu o sebi i ostanu odgovorni prema sebi, bližnjima i svima drugima.

- Nije lako. Iskreno se nadam da do novog zaključavanja gospodarstva neće doći. Apeliram da se svi ponašamo odgovorno. Došli smo u početku krize do situacije da smo razmišljali hoće li biti hrane, to nam je svima otvorilo oči - rekao je.

Što se rebalansa proračuna tiče, Marić je rekao da se ide u ažuriranje prihodovne strane.

- Ima i neprepoznatih mjera. Ako bude potrebe za značajnijim korekcijama, to ćemo učiniti, a očekuje nas i tehnički rebalans. Stvari se jako brzo mijenjaju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 12:07