Ćorić: ‘Uvjeren sam da će pad BDP-a u 2020. biti nešto manji od prethodnih projekcija‘

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić u četvrtak je izrazio uvjerenje da će pad BDP-a u 2020. biti nešto manji od prethodnih projekcija, ocijenivši da se Hrvatska vrlo uspješno prilagodila okolnostima vezanima za pandemiju koronavirusa, pri čemu izdvaja turističku sezonu koja je iznad očekivanja.

Odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Vlade, Ćorić je rekao da su brojke u gospodarstvu dobre, no nisu na razini prošle godine. Tako se bilježi pad zaposlenosti u odnosu na isto razdoblje lani, no i činjenica je, kaže Ćorić, da je u srpnju u odnosu na lipanj došlo do povećanja zaposlenosti.

Po najnovijim podacima DZS-a, krajem srpnja u Hrvatskoj je bilo gotovo 1,53 milijuna zaposlenih osoba, što je za 1,1 posto više nego u lipnju, ali i 4,6 posto manje nego krajem lanjskog srpnja, dok je stopa registrirane nezaposlenosti bila 9 posto.

"To ukazuje na to da je turistička sezona u Hrvatskoj na višoj razini od očekivane te da je generirana određena razina potrebe za radnom snagom", ustvrdio je Ćorić, dodajući da veseli da smo u proteklim mjesecima zabilježili znatno veći turistički promet no što je bilo planirano.

Ćorić tako vjeruje da će pad BDP-a tijekom 2020. biti nešto manji od projekcija od prije nekoliko mjeseci o padu BDP-a za 9,4 posto. Kaže da će tome doprinjeti i neki drugi podaci koji će biti objavljeni u nadolazećem razdoblju, a koji bi trebali pokazati da nisu svi sektori hrvatskog gospodarstva bili jednako pogođeni koronakrizom.

Sektori prometa i turizma pogođeni su najviše, neki drugi znatno manje, a neki čak i ne, kaže Ćorić.

Nakon prvotnog šoka, ministar gospodarstva ocjenjuje da se Hrvatska vrlo uspješno prilagodila novim okolnostima vezanima uz pandemiju koronavirusa, dodavši da se u konačnici morala otvoriti prema svjetskim gospodarskim tokovima.

"Otvaranje prema turističkoj sezoni i realizacija što je moguće većeg prometa u turizmu je nešto što je visoko korelirano s BDP-om, zaposlenošću i svim ostalim ključnim varijablama. Upravo stoga balansiranje je bilo nešto što je bilo neizbježno i u konačnici, barem po rezultatima kojima trenutno raspolažemo, jako dobro odrađeno", ustvrdio je Ćorić.

Apostrofira da je balans bio potreban, a s obzirom na to da je u proteklim tjednima broj ljudi u Hrvatskoj bio za gotovo četvrtinu viši no prije ljetne sezone, ni povećanje broja zaraženih nije neočekivano, rekao je.

Ćorića veseli jer je u proteklom razdoblju došlo do povećanja bruto i neto plaća u Hrvatskoj, pa kaže da je rast standarda hrvatskih građana, uz vrlo niske stope rasta, evidentan. "To je put kojim moramo ići u narednom razdoblju", rekao je Ćorić.

Naime, nakon nekoliko mjeseci pada, prema današnjim podacima DZS-a, nakon svibnja, u lipnju se nastavio trend rasta plaća na mjesečnoj razini i godišnjoj razini, pa je tako prosječna neto plaća iznosila 6.774 kune, što je u odnosu na svibanj realno više za 1,7 posto, a na lanjski lipanj za 3,1 posto.

Nastavak mjera pomoći za pogođene sektore

Ćorić napominje da će se nastaviti s mjerama pomoći prema sektorima pogođenima krizom, kao i onima koji će to i dalje biti, ovisno o razvoju situacije.

Kaže da je mjera isplate četiri tisuće kuna za plaće dočekana pozitivno od strane realnog sektora te kako je ona polučila rezultat, s obzirom da je smanjenje zaposlenosti u Hrvatskoj, u odnosu na većinu članica zemalja EU-a, minimalno.

S obzirom na mogućnosti i pitanje likvidnosti, Ćorić se slaže s konstatacijom da sve ima rok trajanja, no kaže da je uz zdravlje građana, u najvećem fokusu Vlade gospodarstvo, pa tako na listi prioriteta ovakve mjere pomoći gospodarstvu moraju biti jako visoko.

Jednom kad se koronakriza okonča, zasigurno će doći do oporavka hrvatskog i svjetskog gospodarstva. U kontekstu ukupnog financijskog paketa, koji se odnosi na pomoć oporavku te sredstva u okviru novog europskog proračuna, Ćorić smatra da Hrvatska ima jako dobru poziciju te se tu mogu tražiti rješenja za ispunjenje predizbornih obećanja.

"Protekle četiri godine rezultirale su s više od 100 tisuća više novih radnih mjesta u Hrvatskoj, nema nikakvih razloga, ukoliko ova sredstva, i u konačnici naš gospodarski rast budemo temeljili na održivosti, da do toga i ne dođe", odgovorio je Ćorić na pitanja novinara kako u ovom okolnostima ispuniti obećanja o sto tisuća radnih mjesta i rastu prosječnih plaća.