Ministar financija Tomislav Ćorić u razgovoru s reporterkom Dnevnika Nove TV Petrom Buljan govorio je o novom paketu mjera, inflaciji, ali i o sanaciji otpada u Gospiću i odgovorio na prozivke vezane uz izmjene zakona iz njegova ministarskog mandata, piše Dnevnik.hr.
Najavio je da će cijene plina do proljeća ostati iste.
"U paketu mjera dotaknuli smo i cijene plina, do proljeća će ostati iste. Novce ćemo naći u proračunu. Od početka godine smo išli s racionalnom potrošnjom svih ministarstava i s obzirom na naše projekcije do kraja godine taj iznos će biti iznađen", kazao je Ćorić.
Rekao je da na rebalansu neće biti iznenađenja. "Drago nam je da je paket predstavljen i da jasno sidrimo očekivanja po pitanju cijena energenata, struje i plina za naše građane."
Ministar je poručio da je "cijela Europa u vrlo nezgodnim okolnostima".
"Prije svega mislim na sukob na Bliskom istoku koji se reflektira na cijene energenata i u takvim okolnostima moramo odrediti prioritete. Držim da su ovim paketom određeni na vrlo adekvatan način", rekao je ministar.
Na pitanje Buljan dokad će mjere obuhvaćati sve građane s obzirom na ranije kritike da bi mjere trebale biti ciljane, Ćorić je odgovorio da registar stanovništva započinje s radom 1. siječnja.
Spremaju se porezne izmjene vezane uz umirovljenike, paušalce, marže... Ovo su detalji
"Svi naši građani su pozvani pristupiti registru i steći uvid u svoje podatke i promijeniti ih ako postoji potreba. Od sljedeće godine će prava i obveze biti usklađivane s podacima iz registra. Mislim da će u jednom trenutku steći uvjeti - da ne bude sve svima. Registar zahtijeva još podataka i to će biti kontinuiran posao"
Buljan ga je pitala o 8,5 milijardi eura fiskaliziranih računa, na što je Ćorić poručio da je zadovoljan time.
"Zadovoljan sam. Bit će prostora za novi paket i ja vjerujem da ćemo 2026. završiti u onim gabaritima u kojima smo htjeli. Što se plaća tiče očekujemo da se razgovori sa socijalnim partnerima otvore krajem ovog i početkom sljedećeg mjeseca. Onda ćemo razgovarati, ovisi o projekcijama BDP-a za sljedeću godinu, inflaciji... Puno je varijabli", rekao je Ćorić.
Dodao je da, po pitanju inflacije, ne može reći što će točno biti u rujnu.
"Međutim vjerujem da ćemo s prvim kvartalom sljedeće godine u potpunosti konvergirati stopama inflacije na razini EU. Razlika se smanjuje iz mjeseca u mjesec. Hrvatska više nije zemlja s najvećom inflacijom u EU. Zadnji mjesec smo završili kao šesti ili sedmi. Padamo sa stopom inflacije. Na nju utječe sukob na Bliskom istoku prije svega i eskalacija cijena nafte", kazao je.
Na pitanje boji li se povećanja cijena hrane s obzirom na suše i povećanje cijena energenata, Ćorić je odgovorio da se nada da neće doći do značajnijeg porasta cijena hrane unatoč tome što se cijene energenata djelomično reflektiraju na proizvodnju.
"Što se tiče potrošnje, odnosno prosječne košarice njezina cijena u inflacijskim vremenima raste, ali rastu i prosječne plaće. One su rasle znatno više od stope inflacije. Kad gledamo prosjeke ne možemo doći do pada životnog standarda. Ono što je problem je situacija u kojoj se nalaze naši najugroženiji građani", kazao je Ćorić.
Dotaknuo se i cijena usluga te poručio kako je riječ o kategoriji na koju se ne može značajnije utjecati.
"Ono što vidimo je da cijene usluga u odnosu na prve mjesece ove godine - njihov porast jenjava. Vidimo određeni napredak za koji vjerujem da će nastaviti", rekao je Ćorić pa poručio da je njegov frizer zadržao istu cijene usluge te da vjeruje da će sidrene cijene polučiti rezultate.
Glede usporavanja rasta stope BDP-a Ćorić je poručio da nema opasnosti.
"Ukoliko ne dođe do nekih ekstremnih šokova, do kraja godine će premašivati dva postotna boda. Vjerujemo da ćemo bilježiti inflaciju koja je nešto niža od projicirane početkom godine. Vjerujem da ćemo držati deficit, odnosno uvjeren sam u to da ćemo održati deficit u onim granicama u kojima želimo i da ćemo do kraja godine svjedočiti daljnjem padu udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu. Dakle, makroekonomska slika Hrvatske je, ja bih rekao, bolja nego početkom godine."
Na pitanje tko će platiti sanaciju otpada u Lici, Ćorić je odgovorio: "Takve stvari, odnosno procesi, sanacija se u pravilu namiruju u situacijama kad je poznato onečišćivač od strane onečišćivača. Međutim, ovdje nisam siguran da će se u kratkom roku to moći tako dogoditi. Predstoje procesi i kazneni procesi koji će rezultirati određenim kaznama. Ne mogu govoriti o pravosudnom dijelu.
U takvim situacijama u kojima nije moguće definirati destinaciju plaćanja to čini Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali ukoliko bude potrebno, uskočiti će i državni proračun", kazao je Ćorić.
Od 1. siječnja građani će moći ulagati preko investicijskog računa bez poreza
Dodao je da je Gospić prioritet i da nema prostora da Vlada ne reagira.
Buljan ga je pitala o poziciji resornog ministra kada su se mijenjali zakoni te je li on odškrinuo vrata otpadnoj mafiji.
"Bio sam ja dosta dugo resorni ministar. Mislim da smo u to vrijeme učinili ogroman iskorak u infrastrukturi, u dizanju svijesti naših građana. Podaci to na kraju krajeva pokazuju", kazao je Ćorić pa nastavio:
"Nažalost, proteklih nekoliko tjedana oni kojima je u interesu širiti kaos i zapravo lažne vijesti otvorili su temu ukidanja jednog članka zakona koji je nosio obvezu prethodne obavijesti koja zapravo ništa i ni na koji način ne spriječava ukoliko se netko bavi kriminalom. Hrvatska je u to vrijeme ušla u punu primjenu digitalnog sustava koji itekako ima smisla koji je u primjeni širom Europske unije, na takav ili sličan način s puno većim brojem detalja u kontekstu sljedivosti tog otpada koji se uvozi u Republiku Hrvatsku", rekao je Ćorić.
Poručio je da administrativno rasterećenje nije uzrok onoga što se dogodilo u Lici već "mafija i kriminal". "To nema veze s jednim mailom koji se šalje ili ne šalje jer je Republika Hrvatska, tada, kao i čitav niz drugih zemalja, iskoračila u novo digitalno rješenje koje je bilo značajno bolje nego prethodno", kazao je Ćorić.
Rekao je i kako je taj zakon, kao i zakon iz 2021. godine prošao dva čitanja u Hrvatskom saboru, javno savjetovanje te da niti jedan dionik u hrvatskoj javnosti nije imao ništa protiv administrativnog rasterećenja koje se tada dogodilo, piše Dnevnik.hr.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....