FOTO Svaki Hrvat duguje 16 puta više nego u vrijeme Jugoslavije

Uoči raspada Jugoslavije svaki je njezin stanovnik nosio teret od 652 eura vanjskog duga, gotovo osam puta manje od tadašnjeg BDP-a po stanovniku, i to BDP-a u čiji su se prosjek računali i najsiromašniji dijelovi bivše države.

Deset godina kasnije, u siječnju 2000. godine, nakon desetljeća rata i propasti domaće industrije, svaki je stanovnik Hrvatske nosio 2288 eura vanjskog duga, dva i pol puta manje od tadašnjeg BDP-a po stanovniku.

Ljeto bilo još gore

Bila je to godina pobjede lijeve koalicije na izborima, kojoj politički protivnici cijelo vrijeme prigovaraju da je u svoje četiri godine udvostručila vanjski dug. No, i na odlasku te koalicije, dakle početkom 2004., još je uvijek svaki stanovnik više stvarao nego što je dugovao: BDP po stanovniku bio je 7436 eura, a vanjski dug 4556 eura, dakle svatko od nas dugovao je 60 posto onoga što stvorimo.

Ljeto 2010. je prekretnica. Negdje oko prve godišnjice vladavine premijerke Jadranke Kosor po prvi put više dugujemo nego što zarađujemo: dug po stanovniku je 10.416 eura, a BDP 10.396 eura. Ovo je ljeto još gore, jer BDP je nominalno samo neznatno veći, no zato je svaki od nas u godinu dana povećao dug za još 202 eura! U odnosu na posljednje dane bivše Jugoslavije, prije 20 godina, danas svaki stanovnik Hrvatske duguje 16 puta više, a u odnosu na vrijeme prije deset godina 4,6 puta više! Stoga je posljednji statistički podatak da nam je vanjski dug u srpnju u odnosu na lipanj pao za 310,7 milijuna eura samo zgodan detaljčić koji ne mijenja ništa bitno u dužničkoj stvarnosti.

Produbljuje se kriza

Uostalom, u tih mjesec dana država je dug povećala za 364,1 milijun eura, dakle za više nego što je iznosio ukupni pad. Pad se dogodio prije svega zahvaljujući bankama, koje su vanjski dug od lipnja do srpnja smanjile za 731,4 milijuna eura. Ako smo se prošlih godina prelako zaduživali, pa se tako i nakupilo 46,9 milijardi eura vanjskog duga, sljedeće bi nam godine problem mogla biti činjenica da se više nećemo moći tako lako zaduživati jer se kriza u eurozoni produbljuje, a kamate rastu .

Rast kamata

Analitičari kažu da u 2012. možemo očekivati kamatu od oko 8 posto na zaduživanje države i to samo ako nam rejting agencije u ožujku ne sruše kreditnu ocjenu. A Hrvatska već sa sadašnjim dugom i uz njegovu sadašnju cijenu, ne uspjeva tijekom godine zaraditi niti za vraćanje kamata na kredite jer rasta BDP-a gotovo i nema.

Istodobno su strana ulaganja po stanovniku od 1993. do lani iznosila 5.458,9 eura, objavila je Hrvatska narodna banka. U tome smo među najboljima u regiji - od nas su jači samo Česi, Mađari i Estonci. No, dobri smo zbog prethodnih godina. Lani smo, sa oko 53 eura stranih ulaganja po stanovniku, doživjeli pravi ulagački potop. Podaci pokazuju da su stranci lani u naše gospodarstvo uložili samo 232,5 milijuna eura, što je Hrvatsku prikovalo na dno tranzicijske ljestvice.