ZAGREB - Hrvatska je u ovom trenutku ovisna o uvoznoj nafti. Prema podacima iz INE, ova kompanija je prošle godine uvezla 85 posto potrebnih količina nafte. Odnosno, u Ininim rafinerijama je prerađeno oko 3,5 milijuna tona uvozne nafte.
Formiranje cijena
U situaciji kada prijeti eksplozija povećanja cijene barela nafte zbog nereda su Libiji, ali i nereda u drugim arapskim i afričkim zemljama ova ovisnost o uvozu može donjeti novu zabrinutost za hrvatsko gospodarstvo. Osim INE, naftne prerađevine uvoze i druge naftne kompanije - OMV, Lukoil i Tifon. Prema podacima koje smo dobili, INA u največoj mjeri naftu uvozi iz Rusije i u hrvatsku doprema iz ukrcajnih luka u Crnom moru ili južnim krakom naftovoda Družba preko Madžarske i Slovačke. Pored toga, INA još uvozi i naftu proizvedenu u Kaspijskoj regiji, odnosno Azerbejdžanu.
U ovom trenutku iz regije Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka INA trenutno ne nabavlja naftu. No, bez obzira što ne nabavlja naftu u Libiji, cijene po kojoj se kupuje nafta za potrebe Hrvatske ovisna je o situaciji na tom tržištu jer se cijena barela formira na mediteranskom tržištu koje ovisi o Libiji.
S plinom je ipak bolje
OMV i Lukoil u Hrvatsku uvoze već prerađene derivate. No, o količinama ne žele govoriti jer je to poslovna tajna OMV Hrvatska tako sva svoja goriva nabavlja na mediteranskom tržištu, osim 100-oktanskog benzina koji dolazi iz austrijske rafinerije Schwechat. Lukoil Croatia, pak, naftne derivate uvozi iz rafinerija u vlasništvu Lukoil Grupe u Santa Panagia i Bourgas.
Dok je Hrvatska skoro u potpunosti ovisna o uvoznoj nafti , sa plinom je situacija puno povoljnija.
Od ukupne količine potrebnog plina, Hrvatska 60 posto plina proizvede na plinskim poljima na kontinetu i na Sjevernom Jadranu. Tako je prošle godine INA iz hrvatskog podmorja proizvela 1,4 milijuna kubnih metara plina što je za čak 60 posto više negoli godinu dana ranije.
Na plinskim poljima na kopnu prošle godine je proizvedeno oko 920 milijuna kubnih metara plina, što je oko 10 posto manje u odnosu na 2009. Ostatak od 40 posto potrebnijh količina plina Hrvatska uvozi od talijanske tvrtke ENI.
Ugovor s tom kompanijom potpisan je prošle godine, nakon što je istekao ugovor sa ruskim Gaspromom. Prema ugovoru prve godine Hrvatska od Talijana uvozi 800 milijuna kubnih metara plina.
Količina i troškovi
Najbolja situacija u vezi energenata je sa električnom energijom. Ovisno o hidrološkoj situaciji, odnosno napunjenosti akumulacijskih jezera hidroelektrana, Hrvatska godišnje uvozi između 17 i 25 posto potrebne količine električne energije.
Odnosno oko 19 terawat sati električne energije godišnje.Količina uvozne struje ovisi i o proizvodnim troškovima u HEP-ovim termoelektranama na lož ulje i plin kao i cijeni električne energije iz uvoza
Natječaji kod susjeda
Električnu energiju HEP iz inozemstva kupuje na natječajima putem javnih poziva svim ponuditeljima. Električna kupuje se na godišnjoj, kvartalnoj, mjesečnoj, tjednoj i dnevnoj bazi. Struja kupljena na međunarodnom tržištu u Hrvatsku se uvozi na svim hrvatskim granicama s interkonektivnim vodovima iz Slovenije, Mađarske, Srbije te BiH. HEP električnu energiju također nabavlja i aktivnim sudjelovanjem na natječajima proizvođača električne energije u susjednim državama.
Naša naftna polja su sve siromašnija
Hrvatska ima i svoju domaću naftu koja se se crpi u panonskom dijelu Hrvatske, a koncesije za crpljenje nafte ima INA. U 2010. godini u Hrvatskoj je proizvedeno 478.300 tona nafte što je u odnosu na 2009. za oko 9 posto manje. Razlog tome je starost polja u kontinentalnoj Hrvatskoj. No, u posljednje vrijeme otkrivena su nova polja kao što su Dravica i Selec gdje su potvrđena pozitivna nalazišta.
Posljednih nekoliko godina priča se o potencijalnim nalazištima nafte u srednjem i južnom Jadranu. No, istraživački radovi na tom području još nisu započeli, a INA će najvjerovatnije uključiti različite partnere u ove projekte.