ZAGREB - Za skoro milijardu i pol kuna oštećen je državni proračun u desetak kriminalnih afera otkrivenih u posljednjih nekoliko godina. Koliko je novca ukupno opljačkano pod patronatom HDZ-ove vlasti, vjerojatno nikad nećemo saznati. Ako bismo se poslužili grubom procjenom, prema kojoj pravosudna tijela razotkriju tek desetak posto ukupnog kriminala, došli bismo do nevjerojatnih petnaest milijardi opljačkanih kuna ili oko deset posto državnog proračuna.
Posljednja afera koja se veže uz tvrtku Fimi-Media Nevenke Jurak jedna je od financijski najmanje teških: zahvaljujući napuhanim fakturama za namještene poslove s javnim poduzećima proračunu je prema procjeni USKOK-a naneseno “samo” 16,5 milijuna kuna štete. Prema istražnim procjenama, u jedanaest najvećih afera posljednjih godina proračun je oštećen za nešto manje od milijardu i pol kuna, odnosno za 1.429.900 kuna.
HEP TLM
šteta 600 mil. kuna
USKOK tereti bivšeg potpredsjednika Vlade RH Damira Polančeca, te bivše šefove Uprava HEP-a i TLM-a Ivana Mravka i Ivana Koštana da su se udružili u kriminalnu grupu i počinili niz zloupotreba položaja i ovlasti kojima su oštetili HEP za oko 600 milijuna kuna, pri čemu je taj postao bogatiji Konzorcij koji je većinski vlasnik TLM-a i Aluminija Mostar. Radi se o isporukama jeftine struje šibenskom TLM-u koja je odlazila mostarskom Aluminiju.
Hrvatska poštanska banka
šteta: 280 mil. kuna
Bivše šefove HPB-a Josipa Protegu, Ivana Sladonju i Marija Kirinića USKOK je ovoga tjedna optužio da su zajedno sa sedmoricom klijenata kojima su mimo procedure i bez valjanih garancija odobravali milijunske kredite, koji nisu nikada vraćeni.
Jedan od suoptuženih klijenata tereti se i da je sredstva dobivena od HPB-a oprao preko računa i tvrtki u inozemstvu.
Zagorec i afera Dragulji
šteta: 39,4 mil. kuna
Umirovljeni general Vladimir Zagorec pravomoćno je osuđen da je 2000., kada je odlazio s dužnosti pomoćnika ministra obrane,prisvojio dragulje vrijedne najmanje pet milijuna dolara. Prema presudi, Zagorcu je 1993. trgovcu oružjem Josefu Rotheichneru ispaltio pet milijuna dolara akontacije za isporuku oružja, a od njega je kao garanciju dobio sporne dragulje. Spomenutu štetu država sada pokušava naplatiti od Zagorca prodajom njegovih nekretnina.
Brodosplit
šteta: 27 mil. kuna
U aferi Brodosplit pokrenutoj početkom 2006. godine nakon što je austrijski MUP upozorio hrvatske kolege na sumnjive transakcije na “poslovnom” računu Drage Mačeka u Grazu, vezano za prodaju brodova, još je u tijeku sudska istraga. Drago Maček i direktori Brodosplita Goran Vukasović i Ante Luetić terete se da su uz pomoć još pet suosumnjičenih, osobno profitirali od prodaje brodova “uzevši” proviziju od 4,7 milijuna dolara.
Afera Kamioni
šteta: 10 mil. kuna
Bivšem ministru obrane Berislavu Rončeviću i njegovu nekadašnjem pomoćniku Ivi Bačiću sudi se po USKOK-ovoj optužnici koja ih tereti da su koncem 2004. godine pri nabavci kamiona oštetili MORH za 10,2 milijuna kuna.
Iako je Man ponudio bitno jeftinije kamione, tadašnji ministar i njegov pomoćnik išli su u izravnu nagodbu s tvrtkom Eurokamion od koje je onda MORH kupio bitno skuplje kamione marke Iveco.
Afera Fimi Media
šteta: 16,5 mil kuna
Nevenku Jurak, vlasnicu Fimi-Media, USKOK tereti da je fiktivnim računima izvukla oko 16,5 milijuna kuna od desetak javnih poduzeća. Zahvaljujući bliskosti s Mladenom Barišićem, šefom carine i bivšim blagajnikom HDZ-a, Nevenka Jurak dobivala je poslove promocije i organizacije domjenaka za javna poduzeća. Poslove je većinom dobila mimo javnih natječaja, po cijenama višestruko višim od tržišnih. Gdje su završili milijuni, istraga tek treba pokazati.
Afera Podravka
šteta: 320 mil. kuna
Bivši menadžeri Podravke, Darko Marinac, Zdravko Šestak, Josip Pavlović i Saša Romac terete se da su preko Milana Horvata iz varaždinske Fima Grupe, te uz pomoć Srđana Mladinića iz splitskog SMS-a kupovali dionice Podravke sredstvima Podravke želeći se osobno domoći većinskog paketa dionca koprivničkog prehrambenog diva. Pritom su, prema optužbi, oštetili Podravku za najmanje 250 milijuna kuna. USKOK je istragu proširivao više puta, a na koncu je zbog tog slučaja uhićen i potpredsjednik Vlade Damir Polančec uz kojega se veže daljnja optužba i pričinjena šteta od 75 milijuna kuna.
Hrvatske željeznice (AGIT i TŽV Gredelj)
šteta: 47 mil. kuna
Bivši predsjednik uprave Hrvatskih željeznica Davorin Kobak, prijašnja direktorica Agita, tvrtke kćeri HŽ-a i njezin suradnik Andrija Sarić optuženi su da su godinama izrađivali fiktivne fakture i izvršavali plaćanja na račune off shore kompanija u inozemstvu koje su sami otvorili i s čijih su računa osobno podizali novac.
Tako su vlastitu tvrtku, prema optužbi, oštetili za oko 3,7 milijuna eura.
Bivši šefovi Tvornice željezničkih vozila Gredelj (TŽV Gredelj), tvrtke kćeri Hrvtkih željeznicaprocesuirani su zbog sklapanja štetnog ugovora koji je TŽV Gredelj stajao oko 3,2 milijuna dolara.
HEP, mito za poslove
šteta: 40 mil. kuna
Prema posljednjoj optužbi USKOK-a, bivši predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak izravno je sudjelovao u namještanju dodjele poslova za HEP pri čemu je od izvođača radova tražio mito od najmanje 16 milijuna kuna. U igri su bila dva posla, jedan na TE Sisak, drugi na postrojenjima zagrebačke Toplane. Zajedno s direktorom HEP Proizvodnje Petrom Ćubelićem te predsjednikom Nadzornog odbora tvrtke Monting PIM Ljubom Bušićem i direktor tog poduzeća Antom Matićem prilikom ugovaranja dodatnih radova u Zagrebu oštetili su HEP za nešto manje od 40 milijuna kuna. Da su uspjeli realizirati dogovor, šteta bi bila duplo veća.
HAC i Skladgradnja
šteta: 30 mil. kuna
Bivši čelnici Hrvatskih autocesta Jurica Prskalo, Marijo Lovričević, Goran Legac i Željko Kandžija te Slaven Žužul, vlasnik imotske tvrtke Skladgradnja Grupa okrivljeni su za zloupotrebe položaja i ovlasti vezane za posao pranja i bojanja tunela Sveti Rok i Mala Kapela, koji je HAC dodijelio Skladgradnji. Tužiteljstvo ih tereti da su raspisali diskriminirajući natječaj kako bi išli na ruku Skladgradnji čija je ponuda bila bitno veća od realne, za 22 milijuna kuna. Protiv Slavena Žužula istraga je proširena i zbog još jednog kaznenog djela zlouporabe u gospodarskom poslovanju, kojom je, kako ga se sumnjiči, oštetio proračun za 7 milijuna kuna.
Maestro (traženo mito)
šteta: 20 mil. kuna
Bivši potpredsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Josip Matanović bio je optužen da je za “suradnju” sa stranim investitorima, vezano za prodaje nekretnina u Dalmaciji, tražio mito u ukupnom iznosu većem od 2,5 milijuna eura.
Josip Matanović je manji dio novca i preuzeo, dvije famozne kavice od po 50.000 eura, dok je umjesto dogovorenih milijuna u međuvremenu dobio 11 godina zatvora. Pravomoćno. Dio slučaja Maestro koji se odnosi na drugog potpredsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju Roberta Pešu i druge, vraćen je na ponovno suđenje.