Pokupovali CT-e i rezonance, a nema novca za njihovo korištenje?!

ZAGREB - Kada za tri mjeseca budu isporučena četiri nova uređaja za magnetsku rezonancu, vrijedna pedeset milijuna kuna, Hrvatska će ih u javnom zdravstvu imati 17. Dvadesetak ih je već sada u privatnim klinikama. To nas, s ukupno četrdesetak MR uređaja, stavlja uz bok europskim zemljama, ako ne i na europski vrh, jer raspolažemo s prosječno devet uređaja na milijun stanovnika.

Mnoge zemlje taj prosjek ipak premašuju, pa Austrija ima čak 17,7 “magneta” na milijun stanovnika, a iznad prosjeka su i Grčka, Italija, Švicarska, dok su u svijetu po broju MR-a, ali i uređaja za kompjutoriziranu tomografiju (CT) vodeći Japan i SAD. No, imamo više magneta nego Poljska, Mađarska, Češka, Kanada, Belgija...

Odstupanja po bolnicama

Hrvatska, prema podacima Državnog zavoda za zaštitu od zračenja, raspolaže sa 77 CT-a, od čega je 46 u javnom zdravstvu. Prosječno smo, sa 18 uređaja na milijun stanovnika, opet pri vrhu EU. No, unatoč tomu u Hrvatskoj se na CT katkad čeka mjesecima, dok je standard EU za tu pretragu čekanje kraće od sedam dana!

Zamjeraju nam to i neovisne organizacije koje u svojim istraživanjima, poput “indeksa Eurozdravlja” (EHCI), navode da je 2008. Hrvatska imala treći najgori zdravstveni sustav u Europi, a u 2009. smo 23. od 33 zemlje iz istraživanja.

Sa 13 uređaja u javnom zdravstvu hrvatske bi bolnice trebale obaviti tjedno gotovo 500 snimanja, a s dodatna četiri koja će uskoro biti isporučena gotovo 600 snimanja. Uzmimo da svaki uređaj dnevno napravi samo sedam snimanja. To je 91 snimanje dnevno, odnosno 455 snimanja na 13 uređaja u pet radnih dana.

Inspekcija Jutarnjeg u hrvatskim bolnicama pokazala je da postoje velika odstupanja u broju obavljenih snimanja po bolnicama. KB Sveti Duh dnevno s jednim uređajem za MR napravi 37 snimanja, a KB Dubrava s dva uređaja samo četrnaest. U KBC-u Rebro tijekom jutarnje smjene primijetili smo, pak, svega desetak pacijenata u dva dana.

Zagreb vodi po broju CT-a

U Zagrebu je osam državnih MR uređaja, još toliko i privatnih, te 30 CT uređaja, što je europski, ako ne i svjetski rekord. Problem je što, za razliku od europske prakse, naši dijagnostički uređaji za vanjske pacijente rade samo u prijepodnevnoj smjeni, dok su ostatak vremena uređaji uglavnom neiskorišteni. Hrvatski stručnjaci koji smatraju da su kapaciteti u bolnicama iskorišteni ne više od 35 posto.

Ravnatelji bolnica tvrde da je razlog manjak stručnog kadra, zbog čega 22 radiologa KBC-a Rebro ispišu više od 120.000 nalaza godišnje. No, u Hrvatskoj je, prema podacima Hrvatske liječničke komore, više od četiri stotine radiologa. Velik ih se broj zapošljava u privatnom zdravstvu. Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zaposlenih u zdravstvu, optužila je ministra zdravstva Darka Milinovića da je, ugovorima za dijagnostičke pretrage pacijenata u privatnim klinikama, “upucao” dva milijuna kuna u privatni sektor, a mogao ih je kvalitetnije utrošiti na obučavanje kadra i ulaganje u javno zdravstvo. Je li bilo isplativije potrošiti 50 milijuna kuna na četiri nova uređaja ili privatnicima platiti po učinjenoj pretrazi?

Oštra kritika sustavu

EHCI Hrvatskoj zamjera preduge liste čekanje, nedovoljnu informatizaciju sustava, visoku stopu smrtnosti, premalo transplantacija organa, nedovoljno mamografskih pregleda, a EHCI-jevi istraživači pronašli su i slučajeve korupcije. Dok EHCI ističe i da Hrvatima novi lijekovi i tehnologije stižu prosječno kasnije nego u ostalim zemljama EU, hrvatsko zdravstvo “guta” oko 14 posto javne potrošnje, a država iz godine u godinu za zdravstvo izdvaja sve više novca.