KOORDINATOR UDRUGE FRANAK cijeli tekst za sutra

Kada je Sabor usvojio zakone kojima se rješava problem dužnika u švicarskim francima, za Denisa Smaju, jednog od najaktivnijih članova Udruge Franak, to je bio posebno sretan dan. U posljednjih nekoliko godina uložio je mnogo truda kako bi se čuo glas dužnika, a od siječnja, kada je franak naglo skočio, proveo je mnogo vremena na sastancima s brojim dužnosnicima: od premijera, ministra financija, guvernera i saborskih zastupnika do predstavnika EK. No, proteklih dana među članovima udruge Franak proširila se psihoza da je cijela priča sa švicarcem zapravo namještena pa je zadovoljstvo iščezlo. Odmah na početku razgovora, Denis Smajo, inače koordinator Udruge Franak, kaže da će dati neopozivu ostavku u Udruzi.

Zašto baš sada ostavka?

Nakon dugogodišnje borbe izuzetno sam razočaran. Shvatio sam da smo mi samo pijuni u velikoj igri, u kojoj običan čovjek teško može pobijediti. Volontiranje je postalo naporno za mene i moju obitelj, pogotovo kada vidite kakve se stvari događaju u vrhu države i kako funkcioniraju institucije koje bi trebale štititi građane.

Rješenjem ste bili jako zadovoljni?

Kad bi se zakon proveo, bio bih izuzetno zadovoljan. Ali Ustavni sud će najvjerojatnije srušiti ili suspendirati zakon, i to dan ili dva nakon izbora. Navodno je sve već dogovoreno i namješteno, tako da od konverzije najvjerojatnije neće biti ništa.

Crni scenarij

Odakle vam te informacije?

To mi je rekao osobno ministar financija, gospodin Lalovac, na našem posljednjem susretu, 4. listopada. Rekao je da je Ustavni sud već počeo raditi na predmetu, da će se izbori održati 8. studenog, a dan ili dva nakon toga da će se dogoditi suspenzija ili rušenje zakona, a da su u tome sudjelovali visokopozicionirani bankari i neki članovi HDZ-a. Poslije sam tu istu informaciju dobio iz još nekoliko izvora. Bio sam šokiran saznanjem da se takve stvari mogu namještati i dogovarati. Alarm se upalio sutradan, 5. listopada, kada je predsjednica donijela odluku o održavanju izbora 8. studenog, na dan koji nama najmanje odgovara. Tada sam shvatio da postoji velika vjerojatnost za crni scenarij. Dodatno smo provjerili kod banaka kada misle slati izračune. Osim Hypo banke, većina banaka čekat će upravo zadnji tjedan. Sve se, nažalost, slaže.

Nije li neobično da ministar financija iznosi takvu teoriju zavjere? Možda se samo želi unaprijed zaštititi, u slučaju da zakon ne izdrži pravosudni test?

Mislim da nije riječ o teoriji zavjere. Znam da mu nije lako i da vodi veliku borbu protiv banaka. Vidio sam da je razočaran jer je puno vremena i rada uložio u ovaj zakon i da zaista želi pomoći građanima. Banke, s druge strane, već dulje vrijeme ucjenjuju ministra i udaraju jako nisko. Ministar mi je potvrdio da ga banke stalno dovode u vrlo nezgodne situacije i stalno mora izmišljati kako popuniti nove rupe zbog ucjena banaka. Iz banaka matica, iz Italije i Austrije, stigla je direktiva da domaće banke ne smiju nuditi Lalovcu financijska sredstva. Trenutno doslovno traje državni udar izvana na proračun, a u medijima se o tome šuti. Čak mu i privatno prijete. Sve to jedan je od razloga zašto se želim maknuti od svega. Možda ću ministra dovesti u nezgodan položaj što sam odlučio sve ovo javno iznijeti, ali nemam izbora, riječ je o sudbini 55 tisuća obitelji.

Ništa nije održivo

Ministar bi vam sigurno više pomogao da je našao održivo rješenje umjesto da svi strahujete od odluke Ustavnog suda?

Osobno smatram da je riječ o održivom rješenju koje je u skladu s Ustavom, ali ako iza kulisa imate neke nezakonite radnje i namještanja, onda nijedno rješenje nije održivo. Razumljivo mi je da se nešto događa u pozadini jer postoji 8 milijardi razloga. Rješenje nije ovisilo samo o ministru nego i o guverneru HNB-a koji je sam predložio konverziju u euro. Mi strahujemo zbog mogućih nezakonitih i nepoštenih radnji. Nevjerojatno nam je da Ustavni sud postupa prema prijedlogu banaka o ocjeni ustavnosti zakona, a naša ustavna tužba čeka, baš kao i ocjena ustavnosti valutne klauzule. Ustavni sud svakako će ići s ocjenom ustavnosti zakona nakon izbora kako bi izbjegao utjecaj na izbore i glasače. Problem je to što su izbori 8. studenog, a do 15. studenoga banke moraju ponuditi izračun dužniku. Ako Ustavni sud donese spornu odluku dan ili dva nakon izbora, izračuni možda nikada neće biti poslani na adrese dužnika. Ako se konverzija provede, a nakon toga zakon padne na Ustavnom sudu, onda je to dalje problem države i banaka, koji država naknadno lako može riješiti.

Mislite da je u redu da se dužnici provuku kroz iglene uši, a da onda trošak snose svi porezni obveznici?

Nije riječ o ‘provlačenju’, nego o tome da se nas dužnike napokon izvuče iz pakla dužničkog ropstva i da nam se vrati opljačkani novac i život. I ja sam porezni obveznik, zato ne želim da nitko osim banaka plaća zbog njihova nezakonitog i nepoštenog poslovanja. Ako kojim slučajem Ustavni sud sruši zakon nakon što se konverzija realizira, porezni obveznici neće ništa platiti jer država ima alate i instrumente da se zaštiti. Primjerice, može se uvesti porez na aktivu banaka. To bi se i napravilo, bez obzira na to tko dobije izbore. Banke to znaju, pa im je izuzetno važno da se zakon sruši ili suspendira prije nego što pošalju izračune i potpišu s dužnikom aneks ili novi ugovor.

Vrhovni sud razočarao

Zašto ste se toliko pouzdali u političare, a istodobno imate tako loše mišljenje o sudstvu i čini se da respektirate samo sud koji donosi odluke u vašu korist? Možete li to objasniti?

U Udruzi se borimo sudskim, medijskim i političkim putem. Nakon presude Vrhovnog suda nastavili smo pravnu borbu s ustavnom tužbom, ali smo bili svjesni da su izbori dobra i brza prilika za kompromisno zakonsko rješenje između nas i banaka. Razočarani smo jer je Vrhovni sud okrenuo leđa građanima u kolektivnoj tužbi, teško kršeći pravo Europske unije. Ako sada i Ustavni sud iznevjeri građane, i to na sumnjiv način, najvjerojatnije se naš problem neće u dogledno vrijeme riješiti, pogotovo ne na ovako dobar i solidan način za dužnike.

Što će u tom slučaju biti daljnji koraci Udruge; hoćete li opet organizirati prosvjede?

Ne znam, kakav god bude ishod, odlučio sam da ću se potpuno povući. Ovaj intervju je moj zadnji korak kojim pokušavam upozoriti javnost na moguće manipulacije. Jer nije mala stvar ako takve informacije dobijete izravno od ministra. Ovih nekoliko dana puno sam razmišljao i odlučio sam istupiti javno te sve prijaviti nadležnim institucijama, kako bi se mogle provjeriti ove informacije.

Kome ćete i što konkretno prijaviti? Da vam je ministar financija rekao da je sve dogovoreno i da će Ustavni sud srušiti zakon?

To ću odlučiti u suradnji sa svojim odvjetnikom. Sve što je moja građanska i zakonska dužnost, to ću i učiniti. Smatram da je moja moralna obaveza bila upozoriti javnost, pogotovo kada je riječ o toliko ljudskih sudbina.