Država koristi samo četvrtinu svojih poslovnih kvadrata

Poslovni prostor u Jurkovićevoj ulici u Zagrebu veličine 84,5 četvornih metara država daje u najam za 3134 kune mjesečno. Radi se o prostoru u uličnom prizemlju u zagrebačkom kvartu Maksimir koji je svega nekoliko tramvajskih stanica udaljen od središnjeg trga. No, lokacija i cijena od svega 37 kuna po kvadratu, po svemu sudeći, nisu pretjerano privlačni jer isti taj prostor država je već treći put ponudila na javnom natječaju.

Ovaj posljednji Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) raspisao je 24. srpnja i otvoren je do 3. rujna. A na njemu je uz spomenutu nekretninu ponuđen najam za njih još 25, i to sve u Zagrebu osim jedne na Korčuli.

Nema dokazane potrebe

Poslovni prostor u Jurkovićevoj 19 je, prema dostupnim natječajima, država pokušala iznajmiti i 24. listopada prošle godine, kada je za njega tražila 3904 kune, i krajem svibnja ove godine, kad su spustili cijenu za oko 800 kuna. Sada se ista nekretnina našla i u ovom najnovijem natječaju.

I nije jedina. Na desetke je poslovnih prostora, od kojih je većina u centru Zagreba ili njegovoj blizini, za koje država nikako ne može naći podstanare, a sama ih ne koristi. I Vlada je jučer priznala da su neki prostori oglašavani na javnim natječajima više od tri puta, ali bez uspjeha.

Laburista Dragutina Lesara zanimalo je koliko ukupno država ima u vlasništvu poslovnih prostora, kolika je njihova ukupna površina, koliko od toga koristi sama država, a koliko je dala u najam te koliko novca od toga ubire.

- U javnosti se često susrećemo sa situacijama gdje država za svoje potrebe unajmljuje skupe poslovne prostore bez dokazane potrebe rasipanja proračunskog novca za tu svrhu - objasnio je Lesar zašto je zatražio podatke. Iz odgovora koji mu je Vlada uputila s jučerašnje sjednice razvidno je da država upravlja s ukupno 2033 poslovna prostora ukupne površine 185.822 kvadrata. Od toga DUUDI upravlja sa 1005 prostora, a trgovačko društvo Državne nekretnine s njih 1028. “RH za svoje potrebe koristi 48.055 kvadrata”, stoji u odgovoru, iz čega ispada da država koristi svega četvrtinu poslovnih prostora u svom vlasništvu.

Ograničavanje najamnine

Koliko je to konkretno nekretnina, ostalo je nepoznato. Tek se iz odgovora Vlade može iščitati da su trenutno prazna 402 poslovna prostora u vlasništvu države. U njima, međutim, nisu smještene državne institucije nego oni zjape prazni dok ih se ne iznajmi nekom privatniku.

Vlada, naime, tvrdi kako Državne nekretnine upravljaju sa 188 praznih poslovnih protora, a DUUDI s njih 217. Ostalih 1628, dakle, koriste državne institucije i oni kojima ih je država iznajmila.

- Određeni broj poslovnih prostora koji nisu komercijalizirani, a kojima upravljaju Državne nekretnine, oglašavan je na javnim natječajima više od tri puta. Aneksom o poslovnoj suradnji vraćaju se na upravljanje DUUDI-ju koji ih onda oglašava na javnom natječaju za dodjelu prostora organizacijama civilnog društva - objašnjava Vlada.

Iako DUUDI, prema brojkama Vlade, upravlja sa 217 poslovnih prostora “slobodnih od osoba i stvari”, u njima ipak nisu smještene državne institucije, od kojih neke plaćaju i više od 20 eura po kvadratu za najam prostora u kojima rade. Jedna od mjera konsolidacije proračuna je upravo ograničavanje cijene najma pa je tako ministar financija Boris Lalovac najavio da državne institucije ubuduće neće smjeti plaćati više od 11 eura po kvadratu.