JOŠ NAM PRIJETI GRČKI SCENARIJ Ekonomski stručnjaci: Rast i izlazak iz krize ne znače oporavak

Poslije šest godina grebanja po gospodarskom dnu, Hrvatska bi danas, uvjereni su u Vladi, i službeno trebala reći zbogom recesiji. Ipak, upozoravaju ekonomisti, Vlada nema razloga za slavlje jer je do stvarnog oporavka u hrvatskom slučaju još jako dug put.

Posljednje je tromjesečje prošle godine, podsjetimo, Hrvatska zaključila s gospodarskim rastom od 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije. Trend pozitivnih stopa rasta, uvjereni su u Vladi, nastavlja se i u ovoj godini. U prilog tome govori i dosadašnji rast industrijske proizvodnje, uzlet izvoza, pad broja nezaposlenih i blagi oporavak osobne potrošnje.

I neovisni ekonomisti vjeruju da smo u prvom ovogodišnjem kvartalu imali pozitivnu stopu rasta gospodarske aktivnosti: mnogi od njih očekuju da će podaci koje danas objavljuje DZS pokazati rast našega gospodarstva u prvom tromjesečju od 0,2 posto. No, ističu, takve anemične stope rasta ni izbliza nisu dovoljne za rješavanje nagomilanih hrvatskih ekonomskih problema niti su pokazatelj stvarnoga oporavka.

Razlika u mjerilima

- Jedno je tehnički izlazak iz recesije, a drugo stvarni oporavak. Iako nema općeprihvaćene definicije izlaska iz krize, mnogi smatraju da je to, primjerice, povratak na razinu zaposlenosti koja je bila prije krize. Nama je to još daleko - upozorava Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.

- Intenzitet našeg ekonomskog oporavka nije dovoljan za smanjenje nezaposlenosti i rast raspoloživog dohotka - poručuje Maruška Vizek s Ekonomskog instituta.

Ovakva dinamika oporavka neće biti dovoljna ni za rješavanje nagomilanih problema s kojima se suočavaju hrvatske javne financije. Već sada, požalio se svojedobno ministar financija Boris Lalovac, Hrvatska samo za servisiranje kamata na javni dug mjesečno troši oko milijardu kuna.

- Stope gospodarskog rasta, koje su izgledne za Hrvatsku u sljedećih godinu do dvije, nisu dovoljne da riješe problem naše fiskalne održivosti, posebno kada dođe do rasta kamatnih stopa u svijetu - ističe Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, koji dodaje da bi nam trebale stope rasta od pet do šest posto.

Neodgodive reforme

Stoga novoj Vladi neće ni preostati drugo nego da se odmah primi reformi. Alternativa je, upozoravaju ekonomisti, “grčki scenarij”, koji vodi u bankrot zemlje. Prije svega, sasvim je izgledno da bi Hrvatska u takvoj situaciji došla pod jak nadzor stranih vjerovnika. “Crni scenarij” nosi i rezove u javnoj potrošnji, pri čemu je sigurno da bi se na udaru našle plaće korisnika proračuna, a vrlo vjerojatno i mirovine. Izgledno bi, kažu ekonomisti, bilo i smanjenje socijalnih transfera te otpuštanja u javnom sektoru te ubrzanje privatizacije, i to vrlo vjerojatno po “diskontnim” cijenama. Posljedice toga bile bi porazne: zemlja bi, zaključuju ekonomisti, ponovno skliznula u recesiju, a životni bi se standard dodatno urušio. Stoga ekonomisti preporučuju političkoj eliti da ne odgađa strukturne reforme, već da provede ono što će prije ili poslije morati napraviti.