Kraj krize? BDP 0,3 posto u plusu, spašava nas izvoz u EU

Trajni odskok od dna krize ili samo trzaj pred novo potonuće? Za hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) na to pitanje nije lako odgovoriti jer vijesti su prilično proturječne. U zadnjem tromjesečju prošle godine, u odnosu na zadnji kvartal 2013., BDP se neznatno povećao, 0,3 posto. Istovremeno je Državni zavod za statistiku procijenio da je u cijeloj 2014. godini BDP ponovo potonuo realno 0,4 posto. Tih 0,4 posto u apsolutnom iznosu doseže 1,3 milijarde kuna manje potrošnje u zemlji.

Nedostatak ulaganja

BDP mjeren potrošnjom čine četiri glavne komponente, privatna i državna potrošnja, investicije i razlika izvoza i uvoza. Od te četiri, tri su se u zadnjem lanjskom kvartalu smanjile, a samo jedna povećala, ali dovoljno da ukupni rezultat bude blago pozitivan. Kako je na predstavljanju BDP-a u petak rekao direktor Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof, osobna se potrošnja smanjila 0,6 posto, državna 0,5 posto, investicije u fiksni kapital bile su manje čak 3,7 posto. Sve je, međutim, popravio doprinos inozemne potražnje od dva postotna boda. Kada se to sagleda, slika postaje jasnija. Privatni sektor još uvijek se razdužuje, ukupna domaća potražnja u zadnjem lanjskom kvartalu smanjila se golemih 1,7 posto, premda to u prosincu i nije tako izgledalo. Promet u trgovini na malo pokazivao je tada veliku živost, uz kvartalni rast od 2,3 posto, no to ipak nije bilo dovoljno za veći poticaj BDP-u, ali ako se tako nastavi i u ovoj godini, to će biti čvrsti pokazatelj oporavka domaće potražnje.

Oporavak transporta

Za sada je jasno da investitori još ne vide razloga za ulaganje u zemlju u kojoj se privatna potrošnja nije dovoljno oporavila pa Hrvatsku iz krize izvlače inozemni kupci hrvatske robe i usluga. No, to se moglo i očekivati.

I s minimalnim skokom BDP-a u zadnjem kvartalu, prvom nakon uzastopnih 12 negativnih, Hrvatska je daleko od predkriznog nacionalnog dohotka. U odnosu na vrhunac iz 2008., BDP mjeren stalnim cijenama svake joj je godine bio niži između 15 i 20 milijardi kuna pa provizorna računica ukazuje na ukupni gubitak potrošnje od gotovo 90 milijardi, ne računajući izostali rast. No, porast inozemne potražnje za hrvatskom robom i (turističkim) uslugama sada budi optimizam, ali ne samo optimizam, nego i “tvrdu”, “realnu” proizvodnju.

Najveću stopu rasta bruto dodane vrijednosti (BDV) od 5,2 posto ostvarila je prerađivačka industrija. Slijede trgovina i prijevoz, koji su ostvarili rast BDV-a od 1,1 posto. Šef Statističkog zavoda Marko Krištof to posebno ističe jer je upravo transport navješćujući indikator nekih boljih vremena. “Pozitiva” se, ističe Krištof, nakon dugo vremena pojavila i u izgradnji zgrada. Najveće potonuće, od jedan posto, doživjele su financijske djelatnosti, točnije sektor osiguranja.

Zadovoljstvo izmjerenim kvartalnim rastom BDP-a izrazio je, očekivano, potpredsjednik Milanovićeve Vlade za gospodarstvo Branko Grčić. Za Grčića, rast je “rezultat Vladinih napora na provedbi reformi” i toga što je Vlada “pronašla dobar omjer štednje i poticanja potražnje”. “Kotač je pokrenut, nadam se da će se i ubrzati”, rekao je Grčić.

‘Čeka nas puno posla’

Nezavisni analičari, međutim, strahuju da simboličan rast BDP-a zapravo ukazuje na dugoročnu stagnaciju, a ne oporavak hrvatske ekonomije.

“Unatoč ovom malom rastu i optimizmu, upozoravamo da je za izlazak iz recesije pred nama još velik posao, jer je jedini pravi pokazatelj rasta gospodarstva rast zaposlenosti”, kaže glavni direktor HUP-a Davor Majetić. “Iako je Hrvatska statistički izašla iz recesije, preduvjeti za održiv oporavak i rast još uvijek nisu stvoreni”, upozorio je i glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić.