Klesch Group, globalna investicijsko-industrijska kompanija sa sjedištem u Ženevi, iskazala je interes za kupovinu MOL-ova udjela u Ini. Kako Jutarnji list saznaje, upravo ta tvrka u vlasništvu Garyja Klescha, američkog biznismena koji živi u Europi, već neko vrijeme radi due diligence u Ini.
Pravo vrijeme za biznis
Klesch Group specijalizirao se uglavnom za ulaganja u posrnule tvrtke iz područja naftnog, plinskog i metaloprerađivačkog biznisa te njihovo restrukturiranje i oporavak. Gary Klesch je u rujnu u intervjuu Bloombergu rekao da ga zanima kupovina pet ili šest rafinerija u Europi. Prema njegovu mišljenju, zbog trenutno rekordno niskih cijena rafinerijskih kapaciteta pravo je vrijeme za ulazak u taj biznis. Koliko je poznato, njegova firma već pregovara o preuzimanju dvije rafinerije u Irskoj i Walesu. The Economist tvrdi da Klesch sa svježim novcem donosi disciplinu i inovativne ideje. Da bi Ina mogla promijeniti vlasnika, to sada posve otvoreno potvrđuju i mađarski izvori. MOL-ov financijski direktor Jozsef Simola rekao je u ponedjeljak u intervjuu Bloombergu, doslovce, da je više kompanija iz više zemalja zainteresirano za kupnju njihova udjela u Ini. Prema njegovim riječima, MOL još uvijek preferira dogovor s hrvatskom Vladom, ali ako ga ne bude, svoj će dio Ine staviti u prodaju. U izjavama za neke druge medije Simola je definirao uvjete pod kojima bi MOL ostao u Ini. Prvo, rekao je, Ina mora biti profitna i drugo, MOL mora zadržati punu kontrolu nad poslovanjem.
Hibernizacija odnosa
To znači da MOL ostaje u Ini samo pod uvjetom zadržavanja statusa quo što, naravno, za hrvatsku stranu iz dobro poznatih razloga nije prihvatljivo. Prvo, zato što su sadašnji međudioničarski ugovor i postojeći model upravljanja kompanijom rezultat Sanaderovih ugovora, za koje je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da su povezani s korupcijom. Drugo, za Hrvatsku hibernizacija odnosa nije prihvatljiva zato jer se MOL ne pridržava obaveza koje je ulazeći u Inu preuzeo. Treće, postojeći korporacijski model hrvatsku je Vladu potpuno izvlastio iz upravljanja Inom.
Jozsef Simola tvrdi da je MOL Hrvatskoj već ponudio otkup svojih 49 posto dionica, ali da na ponudu koja je, kako je rekao, na stolu, još nije dobio odgovor.
Glavni pregovarač
Iz izvora bliskih hrvatskoj Vladi doznajemo da to nije točno. Nikakva ponuda o prodaji MOL-ova udjela u Ini nije dostavljena hrvatskoj strani. MOL-ovi su šefovi o tome pričali, ali ništa konkretno još nisu stavili na papir. Upravo suprotno, ministar Ivan Vrdoljak, glavni pregovarač hrvatske Vlade s MOL-om, u dva je navrata tražio da MOL - misli li prodavati udio u Ini - formulira ponudu, kako bi se Hrvatska na tu soluciju mogla pripremiti i ponuditi odgovor, ali ništa, ponude još nema.
Vladini izvori također tvrde da, suprotno tvrdnjama iz Budimpešte, MOL udjelom u Ini ne može trgovati mimo hrvatske Vlade. Pritom se pozivaju na zakon o privatizaciji Ine iz 2002. i to onaj njegov dio koji govori o zaštiti interesa Republike Hrvatske. Prema članku 10, dok je hrvatska Vlada vlasnik više od 10 posto dionica Ine, nitko bez njenog odobrenja ne može steći više od 10 posto Inina vlasništva.
-To znači - kaže naš sugovornik, poznati naftni stručnjak, koji je želio ostati anoniman - da svatko tko želi kupiti MOL-ove dionice u Ini mora prvo doći hrvatskoj Vladi. Hrvatska se zato nema razloga bojati da bi MOL-ov mogao promijeniti vlasnika bez njenog znanja i suradnje.
Neodrživi sporazum
Konkretno, precizirano nam je, Hrvatska će prema potencijalnom kupcu ići s istim zahtjevima koje sada ima prema MOL-u. Tražit će novi međudioničarski ugovor, jer postojeći zbog presude Sanaderu smatra neodrživim. Nezavisni stručnjaci tvrde da bi ga Arbitražni sud u Ženevi morao ukinuti. U svakom slučaju, eventualni preuzimač MOL-ova udjela morat će preuzeti i sve obaveze koje proizlaze iz arbitražnih i pravosudnih postupaka koji se između hrvatske Vlade i MOL-a sada vode.
Komentar Viktora Vresnika: Klesch će iz Ine prvo izgurati državnu upravu
MOL je spreman prodati svoj udio u Ini ako u njoj ne uspije zadržati većinski udio i ako ne ne bude mogao imati zadnju riječ u upravljanju kompanijom. To smo čuli jučer, ali i mnogo puta prije toga i uglavnom se to tumačilo kao snažan pritisak na hrvatsku Vladu, s namjerom da je se natjera da omekša pregovaračke stavove, ali i da MOL-ovu predsjedniku Uprave ukine optužnicu koja mu otežava posao. S pojavom američkog “investitora čistača” Garyja Klescha, koji je ovih dana objavio interes za preuzimanje MOL-ova udjela u Ini, priča je dobila novi kontekst koji će Ivanu Vrdoljaku kao hrvatskom pregovaraču s MOL-om dodatno otežati poziciju.
Klesch Grupa je globalna kompanija sa sjedištem u Švicarskoj, specijalizirana za preuzimanje posrnulih rudarsko-energetskih tvrtki u kojima prepoznaje potencijal za oporavak.
Jednom preuzeta, tvrtka se čisti od suvišnih financijskih, poslovnih i kadrovskih tereta i očišćena vraća na tržište po cijeni značajno višoj od cijene preuzimanja. Za Inu bi to značilo istiskivanje države iz većinskog vlasničkog paketa, a onda i iz Uprave. U prvom sljedećem koraku pala bi sisačka rafinerija, čije se zadržavanje kratkoročno teško može ekonomski opravdati. Hrvatska bi u kratkom roku izgubila Inu kao polugu socijalne politike. Kada bi se očišćena Ina napokon našla na prodaji, tko bi Amerikancu Kleschu mogao zabraniti da kompaniju proda onome tko za nju ponudi najviše?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....