Zaposlenje Hrvate od siromaštva štiti bolje nego radnike u Europskoj uniji

SOCIJALNA KRETANJA Zaposleni Hrvati će puno teže osiromašiti od zaposlenih Europljana

Svaki treći stanovnik Hrvatske živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. No, u vrijeme krize, od 2008. do 2012., dramatično je narastao udio siromašnih i kod radno aktivnog stanovništva, onih u dobi od 18 do 64 godine.

Detaljni Pregled nezaposlenosti i socijalnih kretanja u Europi, koji je ovaj tjedan objavila Europska komisija, pokazao je da je Hrvatska, zajedno sa Slovačkom, Estonijom, Italijom, Španjolskom i Grčkom, u skupini zemalja sa zabrinjavajućim porastom siromaštva u toj skupini stanovnika. Prema objavljenim podacima, Hrvatska ima najveći rast - s pretkriznih 13 na 18 posto, što znači da svaki peti stanovnik u dobi u kojoj se očekuje da radi preživljava s primanjima nižim od praga siromaštva, koji je u 2012. godini iznosio 2010 kuna mjesečno za samca. Takav porast još je dramatičniji u svjetlu činjenice da je prag siromaštva u odnosu na onaj iz 2008. godine smanjen za desetak posto.

Ne rade i ne traže posao

Dakle, smanjen je iznos primanja ispod kojeg se smatra da osoba živi u riziku od siromaštva pa je očekivano da je smanjen i broj stanovnika u riziku od siromaštva. No, dogodilo se upravo obratno, što znači da bi - da je iznos praga siromaštva ostao isti - broj siromašnih bio višestruko veći.

Takav trend potvrđuje ozbiljan pad standarda i hrvatskih plaća u krizi, jer se prag siromaštva naslanja na iznose plaća i izračunava kao 60 posto srednje plaće (medijana) u državi.

Načelno je pak dobra vijest da među radno sposobnim stanovništvom u riziku od siromaštva ima ispodprosječno malo onih koji doista rade - njih 6,2 posto - te da u Hrvatskoj, za razliku od, primjerice, Rumunjske, bilo kakvo zaposlenje sprečava i suzbija siromaštvo. Među radno sposobnima u riziku od siromaštva u Hrvatskoj većinu (43 posto) čine nezaposleni, zatim osobe u prijevremenoj ili invalidskoj mirovini te neaktivni, odnosno oni koji ne rade i ne traže posao.

Cjeloživotno učenje

Prosjek zaposlenih među onima u riziku od siromaštva u EU iznosi 9,1 posto, a rekorder je Rumunjska sa 18 posto. Više od 10 posto zaposlenih u riziku od siromaštva imaju Italija, Španjolska, Grčka i Poljska, a stope niže od pet posto bilježe Finska, Belgija i Nizozemska.

I detaljnije analize pokazuju da je u Hrvatskoj zaposlenje najbolja zaštita od siromaštva, a u najtežoj su situaciji zaposlenici s niskom stručnom spremom: oni čine 51 posto zaposlenih u riziku od siromaštva, a prosjek EU je 35 posto. Međutim, upravo je to - pronaći zaposlenje - u Hrvatskoj najteže. Imamo najnižu stopu zaposlenosti, pala ispod 50 posto, iznimno visoku stopu dugotrajno nezaposlenih, koji ne rade godinu i više dana, a mjere aktivnog zapošljavanja i uključivanje u cjeloživotno učenje te dokvalificiranje tek se osmišljavaju.

Na razini EU, zaključuju stručnjaci Europske komisije, u ovom trenutku - u kojem 50 milijuna stanovnika u radnosposobnoj dobi živi u riziku siromaštva, još 28 milijuna ne može voditi pristojan život, odnosno ne može si priuštiti meso svaki drugi dan ili sedam dana godišnjeg odmora, te još 30 milijuna živi u kućanstvu u kojem nitko ne radi - postupno suzbijanje nezaposlenosti više nije dovoljno.

Povećati zaposlenost

Potrebno je ozbiljno povećati zaposlenost te, istovremeno, promijeniti pravila na tržištu rada jer oni zaposleni u riziku od siromaštva - a to se može primijeniti i na Hrvatsku - nikada neće izaći iz te pozicije ne promjene li se pravila. U Hrvatskoj se mahom radi o radnicima s najnižom stručnom spremom i najnižom plaćom, s ugovorom o radu na određeno, većinom s višečlanom obitelji, a podaci pokazuju da na rigidnom hrvatskom tržištu rada nikada neće promijeniti svoju poziciju: minimalne su šanse da se odluče i da im budu dostupne mjere za doškolovanje ili prekvalifikaciju koja bi im omogućila rast na ljestvici plaća.