Erik Berglof: I za Hrvatsku je najgore prošlo

Najgore u eurozoni je prošlo, a strah od propasti eura sve se rjeđe spominje, smatra glavni ekonomist i posebni savjetnik predsjednika Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Šveđanin Erik Berglöf. Predavao je ekonomiju u Stockholmu i Bruxellesu, kao gostujući predavač i na Harvardu, Stanfordu i MIT-u, a trenutno je i istraživač na Brookings Institutionu u Washingtonu. Uhvatili smo ga na Strateškom forumu Bled gdje je nedavno sudjelovao u raspravi o budućnosti europske monetarne unije .

Bilo je prilično optimističnih tonova u raspravi. Dijelite li vi taj optimizam?

- Općenito, zadnje su vijesti dobre, rast se vraća, doduše na vrlo niskoj razini. Situacija se dakle poboljšala, no između zemalja postoje razlike. Ali kriza je na neki način gotova, iako su pred nama neki vrlo tamni oblaci koji moramo pokušati izbjeći. Jedan je da bi američki Fed, ali i Europska središnja banka, mogli smanjivati likvidnost. To je problem jer su zemlje poput Slovenije iznimno ovisne o likvidnosti koju daje ECB. Osim toga, tu je stres test europskih banaka u proljeće, prije nego što na snagu stupi SSM, Jedinstveni mehanizam nadgledanja za banke.

Zašto i to uvrštavate među ‘oblake’?

- Postoji strah, a za njega ima i osnova, da u europskom bankovnom sustavu postoji prilično velika rupa. Dakle, jednako kao što će stres test ovdje u Sloveniji pokazati priličnu rupu, to će vjerojatno pokazati i stres test u EU. A pitanje je, s obzirom na to da postoji rupa i da ne znamo kolika je, hoćemo li već imati uspostavljeni mehanizam pomoću kojeg ćemo zatrpati tu rupu. Sjetite se ranih faza krize kada su Sjedinjene Države postavljale svoj odgovor na krizu. Napravile su stres test i odmah objavile kako će problem riješiti. Rezultate nisu objavile dok sva pitanja nisu bila razriješena. To je ono što će sada morati napraviti EU.

Kada se gleda iz ovog dijela EU, teško je vjerovati da se kriza bliži kraju.

- Potpuno to razumijem i ne želim da netko dobije dojam da pokušavam izazove predstaviti kao manje nego što jesu. Za Sloveniju tek predstoji ono najgore. Velik je put još ostao i Grčkoj, Španjolskoj, Italiji. U nekim zemljama govorimo i o cijeloj generaciji koju čeka težak život.

Imate li kakvu prognozu za Hrvatsku, što nas čeka?

- Hrvatska je već dugo u recesiji i teško je očekivati da bi se stvar mogla brzo preokrenuti. Niste nakon pridruživanja EU doživjeli poticaj kakav biste htjeli. Imat ćete nekoliko godina teškoća, ali vjerojatno je za Hrvatsku također najgore prošlo.