‘Made in EU’ napokon u Hrvatskoj

Hrvatska je geografski, geopolitički, povijesno, kulturološki i ekonomski dio Europe i ulazak u EU jedina je logična perspektiva. Za razliku od posljednjeg kruga proširenja, ovog puta nije riječ o valu novih članica, Hrvatska ulazi sama, zasluženo, nakon godina iscrpnog posla i ispunjavanja zahtjevnih kriterija. Ulazimo u trenutku kad se sama Unija nalazi pred unutarnjim izazovima na koje još nema odgovor koji bi zadovoljio sve članice i njihove građane. Gospodarska kriza, u Europi i kod nas, još nije gotova i ne znamo hoće li i kada ponovno uslijediti konjuktura kakvoj smo svjedočili godinama prije nego što je kriza nastupila. Sasvim je moguće da su uvjeti poslovanja i funkcioniranja općenito trajno promijenjeni i na to valja biti spreman. Stoga je i slavlje, koje je već počelo i trajat će ovih dana, u određenoj mjeri pod utjecajem trenutka, iako svakako imamo razloga za proslavu i zadovoljstvo. Hrvatskoj državi, društvu i gospodarstvu otvaraju se nove mogućnosti koje valja znati iskoristiti. U društvu najrazvijenijih i najboljih morat ćemo i mi pokazati najbolje što možemo. Očekujem da će nam atmosfera i duh zdravog natjecanja donijeti brži napredak i razvoj, jer resurse sigurno imamo.

Hrvatskim građanima otvorit će se nove mogućnosti koje su na raspolaganju građanima EU, naši mladi moći će se na jednakim osnovama školovati na najprestižnijim europskim školama i imat će mogućnost zapošljavanja diljem Europe i šire. Najboljim od naših kadrova trebamo omogućiti uvjete u kojima će htjeti živjeti i razvijati karijeru u Hrvatskoj. Iz vlastitog iskustva mogu napraviti usporedbu i konstatirati, što često čujem i u razgovoru sa strancima koji žive u Hrvatskoj, kako kod nas postoji jako dobar standard života - zemlja je dobro prometno povezana, klima je odlična, hrana također, voda i zrak su čisti. Uz pretpostavku kvalitetnog posla i dobre institucionalne organizacije, uvjeti su to na kojima nam mnogi mogu pozavidjeti. Prešli smo dug put pripreme, ali je još posla pred nama.

Europa i europski standardi ne podrazumijevaju samo zajedničko tržište i slobodu kretanja ljudi, dobara i usluga. Europska tradicija i kultura stabilne, informirane, funkcionalne demokracije prostor je slobode koji možemo cijeniti i baštiniti, nastojeći u cijelosti biti članicom tog društva. Hrvatska je mlada demokracija, iz čega ne treba proizlaziti bilo kakav kompleks, nego, naprotiv, nastojanje da sustavno napredujemo i odrastamo kako bismo mogli biti zadovoljni. Temelji su, ipak, i kad govorimo o EU, postavljeni na ekonomskoj suradnji. Jezikom gospodarskog boljitka i unapređenja standarda građana najizravnije se i najrazumljivije obratiti svima. Gospodarstvo je i ovdje bilo u funkciji avangarde, gradeći mostove preko političkih razmirica koje su ostavili ratovi. Iz toga puno možemo naučiti i na našim prostorima. Izgledno bez bojazni od bilo kakvih političkih asocijacija potrebno je njegovati i razvijati odnose u regiji jugoistoka Europe, gdje je jaka ekonomska baza lokalnih tvrtki. Ipak smo nekoć bili dio jedinstvenog tržišta, međusobno se dobro razumijemo i naši su proizvodi visoko prepoznatljivi, a potrošači imaju slične navike. To su prednosti koje ne treba zanemariti, jednako kao ni mogućnosti i perspektive daljnjeg razvoja i širenja poslovanja izvan regije, na značajnom europskom tržištu.

Ako govorimo o perspektivi hrvatskih kompanija, prednosti koje očekujemo od članstva u EU ima jednako mnogo koliko i onih koje se odnose na društvo općenito. Onima koji su se na vrijeme pripremili otvara se veliko zajedničko tržište, a naši proizvodi dobit će oznaku “made in EU” koja europskim potrošačima, osobito u staroj Europi, ipak nešto znači. Domaćim potrošačima pojačana konkurencija donijet će veću mogućnost izbora po povoljnijim cijenama.

U Atlantic Grupi, koja kao i Hrvatska od proglašenja samostalnosti stasa od 1991., već se godinama pripremamo za poslovanje u uvjetima članstva RH u EU. Naši standardi u svim procesima potpuno su usklađeni s europskima, imamo značajno iskustvo poslovanja u EU još od 2005. kad smo kupili njemačku tvrtku sportske prehrane Haleko, danas Atlantic Multipower, a iznimno su korisna i iskustva koja od 2010. dijelimo s našim slovenskim kolegama u Drogi Kolinskoj. Naši su proizvodni kapaciteti odlično alocirani u zemljama unutar i izvan EU, pa nećemo imati značajnih izazova uslijed promjene režima trgovine sa zemljama CEFTA-e. Kroz rad Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, posebnog radnog tijela Hrvatskog sabora, i sam sam sudjelovao u procesu našeg približavanja Uniji, koji je uspješno priveden kraju. Mogu bez rezerve reći da, jednako kao građanin i kao poslovni čovjek, na ulazak Hrvatske u Europsku uniju gledam s veseljem i optimizmom.

Na koncu, valja ipak reći kako se proces proširenja Europske unije ne može i ne treba zaustaviti našim ulaskom, i da svi možemo biti zadovoljni onog trenutka kad zemlje iz našeg okruženja postanu dijelom ujedinjene europske obitelji. Hrvatska kao punopravna članica u tome može i treba pružiti primjer i pomoć susjedima, a zajednička europska budućnost bit će osnaženi jamac mira i blagostanja u našoj regiji. Šire gledajući, dobro je za Hrvatsku što će dugoročno biti punopravni dio zajednice država koja predstavlja važnu polugu u suvremenoj globalnoj konstelaciji odnosa.