Rajko Ostojić: ‘Niti jedna uprava bolnica više se neće ponašati kao da su pijani milijarderi’

Dvadeset i četiri sata nakon objave da će država s pet milijardi kuna sanirati njegov sektor, ministar zdravlja Rajko Ostojić u intervjuu za Jutarnji list pojašnjava zašto je uvjeren da je ovo konačno rješavanje dubioza u zdravstvenom sustavu. Tek će se vidjeti koliko je točna njegova prognoza.

Tko garantira da zdravstveni sustav više neće stvarati gubitke?

- U proteklih dvadeset godina u zdravstvu je bilo čak dvanaest tzv. sanacija, koje su bile djelomične, jer nisu bile praćene nikakvim strukturnim reformama u sustavu. Moja ekipa i ja u Ministarstvu zdravlja radimo potpuno drugačije. Sanacija zdravstvenog sustava temeljito je pripremljena u suradnji i uz podršku ministra financija Slavka Linića. Provest ćemo prvu pravu sanaciju sustava u koju su uključene sve kliničke bolnice, koje su, dakle, u vlasništvu države, ali i gotovo sve županijske bolnice, čiji se vlasnici i osnivači s dugom ne mogu nositi. U sanaciju ulazi i HZZO.

Redefinirat ćemo bolničke proračune, jer zapravo nikada i nisu doneseni objektivni kriteriji prema kojima su se utvrđivali bolnički limiti. Dapače, oni su određivani po političkim i politikantskim kriterijama. U svakom segmentu treba zatvoriti sve rupe u koje novac nepotrebno curi. Dosadašnje uprave često su se ponašale kao pijani milijarderi, prekomjerno su zapošljavali poglavito nezdravstveno osoblje i tako opterećivali sustav.

Posljednjih dana u sanaciju je potrošeno 3,13 milijardi kuna. Zašto niste imenovali ljude koji su proizveli takve enormne gubitke?

- Za sanaciju će biti potrošene 5,2 milijarde kuna, a prioritet je i cilj da se cjelokupni dug zdravstva svede na 60 dana. Najveći dio duga obveze su prema veledrogerijama. Tko je odgovoran za taj enormi dug? Znamo tko je bio prvi čovjek bivšeg Ministarstva zdravstva i tko je stalno ponavljao da u financijskom dijelu zdravstva teku med i mlijeko.

Ulaganje u edukaciju

Što je uzrok tolikim dugovima - zbog čega bolnice ne posluju racionalnije?

- Prije svega, ne zaboravite da je medicina iznimno skupa djelatnost. Pa i mi moramo omogućiti razvoj vrhunske medicine, što podrazumijeva ulaganje u edukaciju i investiranje u novu opremu. Ali to nije u suprotnosti s racionalnim poslovanjem. Konkretno, samo na objedinjenoj javnoj nabavi za potrošni medicinski materijal cijene su pale ponekad i više od 30 posto, a mi na godišnjoj razini štedimo oko 350 milijuna kuna. Drugi primjer su cijene lijekova koje su pale u prosjeku deset posto, što je također ušteda od oko 250 milijuna kuna godišnje. Treće, u tijeku je završna faza ugovaranja te smo definitivno ukinuli privatni monopol. Nema više prelijevanja novca u privatne džepove. Provedena je informatizacija zdravstva te imamo odličnu suradnju s Transparency Internationalom. Usto, započeli smo i financijsku sanaciju. I sve smo to završili u posljednja četiri mjeseca. Ta posljednja četiri mjeseca kruna su rada moga tima u Ministarstvu zdravlja. Na tome smo putu imali stotine prepreka, otpora i zamki, ali smo uspjeli, i zato sam ostao s njima, iako sam duboko svjestan da mi je ministarska dužnost izrazito veliko opterećenje u borbi za poziciju gradonačelnika Zagreba. Smatrao sam svojom obavezom da sa suradnicima u Ministarstvu zdravlja završim etapu jakih poteza kojima smo zaustavili i preokrenuli negativne trendove te zadali dobar i ispravan smjer razvoja zdravstva.

Zdravstvene usluge

Kako ćete spriječiti nove dugove u zdravstvu, tko jamči da za godinu ili tri neće biti novih sanacija i kredita?

- Kao što sam već rekao, uz postizanje financijske stabilnosti i povećanje kvalitete i učinkovitosti u pružanju zdravstvenih usluga, iznimno je važno i jačanje odgovornosti u upravljanju. To ćemo riješiti master planom koji pripremamo zajedno sa stručnjacima Svjetske banke.

Bivši ministar financija Ivan Šuker tvrdi da sredstva za sanaciju nisu predviđena u rebalansu državnog proračuna.

- Novac za zdravstvo nalazi se u proračunu.

Racionalno poslovanje

Ministar financija Slavko Linić najavio je ukidanje bolničkih odjela i spajanja susjednih bolnica. Jeste li počeli pripreme i može li se znati o kojim je bolnicama riječ?

- O potrebi restrukturiranja bolničkog sustava govorim od prvoga dana svoga mandata. Master plan bolnica koji će donijeti novu bolničku mrežu bit će dovršen do rujna. I to je racionalnije poslovanje. No, eventualni strah ili bojazan da može doći do ukidanja neki bolnica posve su bezrazložni. Ipak, funkcionalno će se objediniti neki odjeli dviju susjednih bolnica. Za detalje iz master plana bolnica još nije vrijeme. Provedba toga projekta nije samo spajanje odjela, već uključuje i dovršetak gradnje objedinjenih hitnih bolničkih prijama, povećanje kapaciteta dnevnih bolnica te kapaciteta za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb. Sve su to vrlo važni uvjeti i za kvalitetniju zdravstvenu zaštitu.