Svako sedmo dijete u Hrvatskoj živi u obitelji koja zarađuje manje od 3535 kuna mjesečno, trećina ih nema svoju sobu, svako treće nema mjesto u vrtiću, velik dio njih nakon srednje škole ne nastavlja školovanje niti dobiva posao, dvije trećine ih ne jede voće dnevno, svako šesto je predebelo, 12 posto ih je u posljednjih godinu dana sudjelovalo u tučnjavi...
Ukratko, Hrvatska nije osobito poželjna zemlja za odrastanje djeteta kad je riječ o razvijenom svijetu. UNICEF je ovih dana objavio komparativnu analizu stanja dobrobiti djece u bogatim zemljama u koju je uvrstio 29 zemalja, među kojima nije bilo Hrvatske. Prema toj analizi, djeca najbolje žive u Nizozemskoj, Norveškoj i Islandu, a najlošije u Rumunjskoj, Latviji i Litvi.
Pet kriterija dobrobiti
Analiza je napravljena na osnovi pet kriterija - materijalnog blagostanja, zdravstvene skrbi, obrazovanja, rizičnih ponašanja te stanovanja i okruženja - koji su pak izračunati na temelju niza statističkih podataka i rezultata postojećih istraživanja. Budući da je za veliku većinu korištenih podataka moguće pronaći usporedive podatke i za Hrvatsku, u UNICEF-ovu analizu, koristeći iste metode, uključili smo i Hrvatsku kao 30. državu.
Prema našim izračunima, Hrvatska se, na temelju istih kriterija, ukupno plasirala na nezavidno 23. mjesto, koje dijeli s Estonijom i Slovačkom.
U odgoju smo zadnji!
Hrvatska je najlošije plasirana kad je u pitanju obrazovanje - na 26. mjesto. UNICEF je kao glavni pokazatelj uzeo rezulate PISA testova, kojima se ispituju stvarne vještine i znanja djece u dobi od 15 godina. U konkurenciji spomenutih 30 zemalja, na 28. je mjestu. Iza nje su tek Grčka i Rumunjska, dok su na vrhu Finska, Kanada, Nizozemska, Švicarska i Estonija. Kao važan pokazatelj uzet je i podatak o obuhvatu djece starije od četiri godine predškolskim odgojem, gdje je Hrvatska sa 70 posto djece na samom dnu, odnosno 30. mjestu.
Iako je poznato da imamo najmanje djece u Europi koja odustaju od srednjoškolskog obrazovanja, kad su u pitanju mladi u dobi od 15 do 19 godina koji ne rade i ne pohađaju školu, ponovno smo pri dnu. Svaki deseti, prema podacima, niti radi niti se školuje. Stručnjaci to pripisuju činjenici da imamo izrazito visoku nezaposlenost mladih, a da u promatranu skupinu ulaze mnogi koji su već završili srednju školu.
Financijska situacija hrvatskih roditelja, a time i njihove djece, loša je kad je promatramo u konkurenciji bogatih zemalja, pa se po pitanju ukupnog materijalnog bogatstva Hrvatska pozicionirala na 25. mjesto. Sa 14,5 posto djece koja žive ispod praga siromaštva - konkretno s manje od 50 posto srednjih prihoda ili manje od 3535 kuna mjesečno za četveročlanu obitelj - na 22. je mjestu po dječjem siromaštvu.
Roditeljske muke
Ispod nje su države poput Grčke, Portugala, Italije, Španjolske, SAD-a te najsiromašnijih zemalja EU, Latvije i Rumunjske. Još smo lošije plasirani, na 24. mjestu, kad se radi o standardu koji roditelji mogu priuštiti djetetu, a koji u krizi dodatno opada. Tako svaka peta obitelj djetetu ne može nabaviti kompjutor, a svaka treća ne može mu osigurati vlastitu sobu.
Iako svakodnevno stječemo dojam da su alkohol, pušenje, droge, nasilje i neodgovorno seksualno ponašanje gorući problem među mladima, upravo smo se po kriteriju rizičnih ponašanja najbolje pozicionirali - na 16. mjesto. Nije to utješno, jer se također nalazimo u donjoj polovici ljestvice zemalja.
Najgori po pušenju
Najgore stojimo kad se radi o pušenju. Čak 11 posto djece u Hrvatskoj u dobi između 11 i 15 godina kaže da puši najmanje jednom tjedno. Najviše je takvih u Latviji (13 posto), a najmanje na Islandu, oko 3 posto. Po udjelu djece koja su se najmanje dva puta napila na 17. smo mjestu, a najbolju poziciju - 9. mjesto - držimo po mladima u dobi od 11 do 15 godina koji kažu da su u posljednjih 12 mjeseci pušili marihuanu. U Hrvatskoj je takvih 10 posto, u Kanadi, Švicarskoj, Španjolskoj i Francuskoj oko dva i pol puta više.
Na 18. smo mjestu po kriteriju visine zdravstvene zaštite, koja je mjerena kroz podatke o smrtnosti dojenčadi, udjelu djece rođene s porođajnom težinom manjom od 2500 grama, procijepljenosti djece te stopi smrtnosti mladih u dobi od 15 do 19 godina. Iako u svim tim područjima Hrvatska stoji vrlo dobro, konkurencija je ipak prejaka te smo se plasirali tek na 18. mjesto.
Paradoks preko bare!
Po uvjetima stanovanja i okruženju u kojem živimo zauzeli smo 22. mjesto, dok je na vrhu Švicarska. Zahvaljujemo to vrlo skučenim stanovima u kojima stanuju obitelji i većem broju stanara od soba te lošoj opremljenosti stanova (krovovi koji puštaju, loši podovi, vlažni zidovi, stara drvenarija). Sigurnost je mjerena kroz stopu ubojstava (Hrvatska je na 14. mjestu sa 1,4 ubojstva na 100.000 stanovnika) te zagađenost zraka. Hrvatska je na 25. mjestu, dok najčišći zrak imaju Estonija, Irska i Luksemburg.
Sjedinjene Američke Države možda su obećana zemlja za mnoge, ali ne i za djecu, barem u konkurenciji razvijenih zemalja: od 30 zemalja SAD je na 27. mjestu po dobrobiti koju pruža djeci! Izrazito je loše plasiran u gotovo svim kriterijima i u pravilu je plasiran ispod Hrvatske.
Prosjek uljepšava stvari, detalji znaju biti gori!
- Nisam upoznata s metodama izračuna, ali prema svim pokazateljima, pozicioniranje Hrvatske u rangu Estonije i Slovačke bilo bi očekivano - kaže Gorana Dojčinović iz UNICEF-ova ureda za Hrvatsku. Pozicija nije osobito dobra, neki su pokazatelji krajnje zabrinjavajući, no Dojčinović naglašava da prosjek često zamagli i uljepša stvarnost ranjivih skupina djece.
- Romska djeca, djeca u institucijama ili djeca s teškoćama u razvoju žive daleko lošije - kaže Dojčinović. Istraživanje koje je za UNICEF u Hrvatskoj proveo dr. Zdenko Babić govore da se u Hrvatskoj izdvaja oko 1,7% BDP-a za djecu i obitelj, dok je prosjek izdvajanja za djecu i obitelj u EU 2,3%.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....