DRASTIČNE DEMOGRAFSKE PROMJENE

POPISI STANOVNIŠTVA OTKRIVAJU Broj Hrvata u Srbiji u zadnjih 10 godina pao je čak za petinu!

Broj Hrvata u Srbiji pao je u posljednjih deset godina za petinu, a u istom je periodu, procjenjuju stručnjaci, pao i broj Srba u Hrvatskoj. Podaci o nacionalnoj strukturi Hrvatske iz lanjskog popisa stanovništva, koji će biti prezentirani u ponedjeljak, mogli bi pokazati da je broj onih koji su se lani izjasnili Srbima bitno manji od 201.631, koliko je Srba bilo tijekom popisa 2001. godine.

Najveća manjina

- Promjene u nacionalnom sastavu stanovništva, prema mojim očekivanjima, neće biti velike i dramatične, no logično je očekivati da će broj manjinaca opadati, prvenstveno zbog prirodnog smanjenja i asimilacije. Broj onih koji su se izjasnili kao Srbi bit će manji, iako je teško govoriti o postocima - kaže dr. Jakov Gelo s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, bivši ravnatelj Državnog zavoda za statistiku.

Tijekom popisa 2001. godine Srbi su činili 4,54 posto stanovništva Hrvatske i bili su najveća hrvatska manjina. Bilo ih je nešto više od 200.000, što je pak gotovo trostruko manje nego 1991. godine, kad je u Hrvatskoj živjelo više od 580.000 Srba.

Staro stanovništvo

- Broj će sada sigurno biti manji od 200.000 iz više logičnih razloga. Kao prvo, moramo priznati da u ovih desetak godina nije bilo ozbiljnijeg povratka izbjeglog srpskog stanovništva. Kao drugo, stanovništvo koje je ostalo ili se vratilo mahom je staro, zbog čega je smrtnost srpskog stanovništva mnogo veća od rodnosti. I na kraju, ne treba zaboraviti asimilaciju, osobito urbanog stanovništva - objašnjava dr. Gelo.

Ističe kako je u nacionalnim državama uobičajeno da se pripadnici manjina druge ili treće generacije asimiliraju, odnosno prestanu se izjašnjavati kao pripadnici manjina. Najčešće se radi o djeci, koja su rođena u, primjerice, Zagrebu, ali su ih na prošlom popisu roditelji upisali kao Srbe. Na lanjskom su se popisu sami popisivali i izrazili se - Hrvatima.

- Uobičajeno je da nacija koja je dominantna postupno asimilira ostale. To ide mnogo brže ako su kulture i religije tih naroda slične, kao to je slučaj s Hrvatima i Srbima. Asimilacija je pak mnogo sporija s muslimanima, pa me ne bi čudilo kad bi broj Bošnjaka u Hrvatskoj narastao - objašnjava dr. Gelo.

Iako je svima nezahvalno prognozirati brojke, stručnjaci očekuju da će pad broja Srba biti bitno veći od 3,3 posto, koliko je između 2001. i 2011. godine pao ukupni broj stanovnika u Hrvatskoj.

Siva emigracija

- Mi smo učinili sve što smo mogli da popis bude proveden što bolje: imali smo propagandnu kampanju, aktiviste i monitoring, no i dalje je bilo problema s popisnicama na jeziku manjina te, osobito, sa sugestivnim popisivačima, koji su sugerirali Srbima da se ne izjasne tako - kaže Saša Milošević, zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća.

Osim toga, dodaje, još je uvijek prisutna “siva emigracija”, odnosno primjeri ljudi koji zbog straha ili nelagode ne žele biti popisani kao Srbi ili pravoslavci.

I broj Hrvata u Srbiji pao je bitno više od općeg pada stanovništva, točnije za 18 posto, sa 70.602 na 57.900 tisuća. I kada bi im se pribrojili Bunjevci, čiji je broj također pao za 16,5 posto te ih sada ima 16.706, opet ih ne bi bilo niti 100.000. Udio Hrvata sada je sveden na 0,8 posto. Najviše je, jasno, pao broj Jugoslavena, za više od 70 posto, pa ih je danas samo 23.303.

Na prošlim izborima, provedenima dvanaest godina od raspada SFRJ, Jugoslavena je još bilo 80.721. Jugoslaveni većinom žive u Beogradu. Čak 83,3 posto stanovništva Srbije čine Srbi, što znači da je Srbija nacionalno homogenija nego ikad u povijesti. I Srbija i Hrvatska spadaju među nacionalno najhomogenije države u Europi: 2001. godine, Hrvati su u Hrvatsjkoj činili 89,63 posto stanovništva.

Nestali Jugoslaveni

Jedina manjina čiji broj u Srbiji raste su Romi zato što se veliki dio romskog stanovništva drugačije izjašnjava. Sad se čak 36 posto više građana u Srbiji izjasnilo kao Romi. Pitanje je koliko se pripadnika nacionalnih manjina krije među 242.000 onih koji se nisu izjasnili ili im je nacionalna pripadnost ostala nepoznata. Za 8 posto narastao je broj upisanih u rubrici “nepoznato”, ali je zato broj onih koji se nisu izjasnili porastao za izrazito velikih 50 posto. Nevjerojatan je skok među onima koji se regionalno izjašnjavaju, za čak 167 posto, pa se računa da je među 31.000 tih Vojvođana i Srijemaca puno nestalih Jugoslavena ili Hrvata.

Najveća nacionalna manjina u Srbiji su Mađari, kojih je skoro 254.000 (3,53 posto stanovništva), ali i njihov broj je opao za 13,5 posto. Bošnjaka zajedno s Muslimanima ima oko 167.000 i njihov broj raste.

Romima se izjasnilo 147.604, ili 36,43 više nego na posljednjem popisu 2002. Roma i Bošnjaka ima oko 2 posto. Demografkinja Nada Raduški protumačila je da su Romi, Bošnjaci i Muslimani imali porast zahvaljujući pozitivnom prirodnom prirastu. Između dva popisa u Vojvodini je 100.000 stanovnika manje, ili 5 posto, a rastao je samo Beograd, također za 5 posto, odnosno za 83.000 stanovnika. Broj Hrvata u Srbiji pada od Drugog svjetskog rata: 1991. tamo ih je živjelo 105.406, a danas skoro dvostruko manje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 18:53