Još živite u prošlosti: Prestanite se baviti Mlečanima, Austro-Ugarskom i Srbima!

Stephen B. Young izvršni je direktor mreže najutjecajnijih globalnih industrijskih lidera Caux Round Table (CRT), međunarodne organizacije poslovnjaka i intelektualaca.

Organizacija je osnovana 1986. u Švicarskoj, a pokrenuli su je Frits Philips, predsjednik Philipsa, doktor Oliver Giscard d’Estaing i Ryuzaburo Kaku, predsjednik Canona. Osnovni je zadatak ove neprofitne i nevladine organizacije promicanje ideala i načela održivog razvoja, društvene odgovornosti u poslovanju i usklađivanje pojedinačnih interesa s općim dobrom, kao i ostalih zahtjeva koje podrazumijeva koncept moralnog kapitalizma.

Interesi i javno dobro

Stephen Young autor je knjige “Moralni kapitalizam” (“Moral capitalism”), koja je vrlo brzo nakon objavljivanja prevedena i na hrvatski. Riječ je o svojevrsnom manifestu koji razmatra mogućnosti pomirenja privatnih interesa i javnog dobra u zadanoj paradigmi globalne ekonomije.

Kao profesor trgovačkog prava, Young je bio dekan Hamline School of Law i vicedekan Harvard Law School. Dio karijere posvetio je angažmanu na razvoju dalekoistočnih zemalja. Dobro je upoznat sa situacijom u Hrvatskoj, u kojoj je gostovao više puta, a s Primorsko-goranskom županijom ljetos je potpisao Deklaraciju o CRT načelima moralne javne vlasti.

Na Invest forumu u Opatiji govorio je o iskustvima Singapura, zemlje koja je još šezdesetih bila vrlo siromašna, a danas je jedan od azijskih ekonomskih tigrova s rastom BDP-a o kojemu zemlje poput Hrvatske mogu samo sanjati. Bila je to prilika za kratki razgovor.

Političke pogreške

Što smatrate najvećim pogreškama hrvatskoga gospodarstva?

- Mislim da je osnova svih pogrešaka naslijeđe bivše Jugoslavije. To su političke pogreške, upravljačke pogreške i administrativne pogreške. Političari dovoljno ne surađuju, ne donose zajedničke odluke, ne stvaraju strategije. Osnovna zadaća u razvoju ekonomije je odrediti ciljeve i pridržavati se onoga što smo si zadali. Godinu, dvije, tri, četiri... Ništa se ne događa brzo. Ponekad imam dojam da se Hrvati vole istrčavati s velikim idejama, a onda, kada se one ne realiziraju dovoljno brzo, od njih odustaju.

Nemate vlastite ciljeve

Kako to promijeniti?

- To je dobro pitanje. Moj je dojam da se Hrvatskoj prije 20 godina dogodila velika promjena, nešto posve novo, i da ljudi još ne mogu shvatiti pravu situaciju u kojoj su se našli. Hrvatska je neovisna zemlja, ne morate se više brinuti zbog Mlečana, Austro-Ugarske, Srba. Ipak, razmišljanje mnogih Hrvata i dalje je u prošlosti. Pitanje je kako pronaći novi duh za neovisnu zemlju odgovornu za vlastitu sudbinu. Mislim da se trebate okupiti zajedno kako biste si postavili ciljeve. To je pravi izazov koji traži kulturalno vodstvo. Ono dolazi od umjetnika, pisaca, novinara, profesora, intelektualaca. To je posao inspiriranja ljudi, koji je vrlo važan.

Ima li Hrvatska, po vama, potencijala za ekonomski razvoj?

- Ovdje vidim velike potencijale, i u geografskom položaju i u ljudima. U Hrvatskoj sam upoznao mnogo pametnih ljudi.

Kojim bi se smjerom hrvatska ekonomija trebala kretati?

- Prema mojim dosadašnjim iskustvima, najbolje je krenuti od maloga i ići prema većemu. Nema smisla raditi na velikim industrijskim konceptima a da se prethodno ne razvijaju male uspješne kompanije. One trebaju prirodno rasti, biti najbolje u onome čime se bave. To je put koji se pokazao uspješnim u azijskim zemljama.

Destruktivni Wall Street

Iz perspektive koncepta moralnog kapitalizma, kakvo je vaše mišljenje o današnjem kapitalizmu, koji potresa najveća kriza?

- Današnji kapitalizam, kakav vidimo na Wall Streetu, i dalje ima destruktivne tendencije. Još je tu puno posla koji treba napraviti da bi tržišta i kapitalni investitori počeli obraćati pozornost na skupine na koje njihovo poslovanje utječe.