Rasprava o inflaciji u Hrvatsku se vraća na velika vrata. Pandorinu kutiju ovaj je put otvorio ministar financija Slavko Linić koji je, kako je pisao Jutarnji list, na jednom sastanku s poslodavcima rekao da će država inicirati pokupljenja kako bi gospodarstvo učinila konkurentnijim .
Te su najave zabrinule kako neovisne ekonomiste, tako i ljude iz svijeta poduzetništva. Svi oni upozoravaju da Hrvatska ima podulju povijest inflacije. Malo zreliji čitatelji vjerojatno se sjećaju vremena kad su dobivali plaću koja je iz dana u dan vrijedila sve manje jer je vrijednost njihova novca jednostavno, često i doslovno preko noći pojeo rast cijena. Cijene robe na policama trgovina mijenjale su se svakodnevno.
Slaba potražnja
- Ne vidim kako bi inflacija pomogla mom poslovanju. Za mene bi to značilo rast ulaznih troškova, što bi automatski vršilo pritisak da povećam i izlazne cijene, odnosno cijene svojih proizvoda. Evo, primjerice, rast cijena struje poskupljuje moju proizvodnju i ja bih to, po logici, trebao prebaciti na krajnjeg korisnika mojih proizvoda. No, ako to učinim, postat ću nekonkurentan, pogotovo u situaciji kada je potražnja na tržištu zbog krize slaba. U takvim uvjetima, dakle, povećanje cijena ulaznih troškova mogu jedino snositi sam, što će mi dodatno smanjiti prihode - žali se jedan ugledni poduzetnik koji je molio za anonimnost.
No, sviđalo se to njima ili ne, ova će godina biti u znaku određenih poskupljenja. U Vladi, doduše, i dalje vjeruju da rast cijena na malo neće prijeći 2,4 posto, no šanse da skok cijena ostane u tim granicama, unatoč slaboj potražnji, sve su manje. Razloga za to je više.
Prije svega, Vlada je povisila PDV s 23 na 25 posto: većina trgovaca zbog toga još nije digla cijene, no samo je pitanje kada će to napraviti. Nadalje, divljanje cijena nafte na svjetskom tržištu, koje je potpalila napeta vojno-politička situacija u Hormuškom tjesnacu, ubire danak i u nas pa su cijene benzina odavno prešle psihološku granicu od 10 kuna po litri: sada je već u igri nova granica od 12 kuna. Konačno, jasno je da nas u dogledno vrijeme čeka i poskupljenje struje, plina i vode, a cijene komunalija već rastu.
Jedinu korist od toga imat će javna poduzeća, koja tržište opskrbljuju proizvodima kao što su energenti, te lokalna samouprava i komunalna poduzeća u čije se blagajne slijevaju prihodi od viših cijena komunalija. Određenu korist imat će i državna blagajna koja će ubrati nešto više novca od PDV-a i trošarina. No, pravi će gubitnici biti obični građani i tvrtke iz privatnog sektora, preko čijih će se leđa slomiti novi inflacijski porez.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....