VLADA ZAUSTAVLJA ŠKEGRU

SAD JE DOSTA! Dobio je od HDZ-a 8 milijuna kuna, a ništa nije odradio

 Damir Krajač/CROPIX

Vlada i Ministarstvo gospodarstva kreću u izmjene Pravilnika o fondovima gospodarske suradnje (FGS). Fondovima treba dati šansu. To je dobar instrument za revitalizaciju posrnulih tvrtki, ali je nedopustivo da su u dvije pol godine pokrenuta samo dva projekta, a ti fondovi na ime naknade ubiru višemilijunske godišnje naknade, reklo nam je nekoliko sugovornika iz vrha Vlade i Ministarstva gospodarstva.

Tako je Quaestus Private Equity fond u 2011. na ime godišnje naknade navodno uprihodio oko 8 milijuna kuna, a prema dostupnim informacijama, realizirao je samo jedan projekt - dokapitalizaciju poljoprivredne tvrtke Fragaria sa 25 milijuna kuna. Drugi realizirani projekt je onaj Nexus FGS-a, koji je uložio 40 milijuna kuna u IT sektor, odnosno u gradnju Podatkovnog centra Križ.

Kako je sve počelo

Fondovi gospodarske suradnje osnovani su krajem 2009., a tadašnja premijerka Jadranka Kosor projekt je označila kao jedan od najvažnijih elemenata izlaska iz gospodarske krize. Idejni začetnik osnivanja FGS-ova je, navodno, Borislav Škegro , koji je tada bio njezin savjetnik.

Prema početnoj ideji, fondovi su od privatnih investitora trebali prikupiti milijardu kuna, a Vlada će preko HBOR-a dodati još milijardu. Te dvije milijarde trebale su pomoći oporavku posrnulih tvrtki. Vlada ubrzo donosi Odluku o namjeri sudjelovanja u osnivanju fondova gospodarske suradnje, a cijelu provedbu prebacuje na Ministarstvo gospodarstva i ministra Đuru Popijača. Ministarstvo donosi Pravilnik o uvjetima i postupku sudjelovanja Vlade u osnivanju fondova. Naši sugovornici tvrde da je Škegro imao najveću ulogu u sastavljanju tog pravilnika. U vrijeme njegova donošenja jedino su Quaestus i Nexus fond bili registrirana društva na tržištu, čime su ostvarili nemalu prednost u odnosu na buduće takve fondove. Činjenica da je on idejni začetnik koncepta u čijoj realizaciji njegov fond ima jednu od najvažnijih uloga Škegri nije bila sukob interesa. U javnosti je tvrdio da s Quaestusovim FGS-om formalno nije povezan.

Famoznim Pravilnikom određeno je da FGS-ovi u roku od pet godina mogu povlačiti sredstva od države te ih zajedno s privatnim investitorima ulagati daljnih pet godina i sve vrijeme zaračunavati naknadu od 2 posto na ukupnu ugovorenu veličinu fonda, a ne na njegovu trenutnu stvarnu, realiziranu veličinu. Oponenti ovakvog prijedloga upozoravali su na opasnost te odredbe.

Nisu slušali kritike

Ministar Popijač time se uime države obvezao da će HBOR plaćati naknadu za neizvršenu uslugu i za nepostojeću investiciju bez ikakvog jamstva da će ih fond realizirati. No, malo se tko na te kritike osvrtao. Tek dvije godine nakon osnivanja fondova u javnosti su pojavile prve kritike da oni samo naplaćuju naknadu, a da od investicija nema ništa. Predstavnici fondova branili su se tvrdeći da su pregledali više od 400 mogućih projekta, ali da nijedan nije bio pogodan za investiranje. Unatoč tome naknada se uredno naplaćivala. Tako je, prema podacima Ministarstva gospodarstva, ugovorena veličina Quaestusova FGS-a krajem prošle godine bila 525 milijuna kuna, od čega je HBOR uložio polovicu. Bez obzira ima li taj fond investiciju ili ne, samo na ime naknade godišnje će zaraditi 10,5 milijuna kuna. U slučaju da sporni pravilnik ostane na snazi, samo taj fond u deset bi godina u vidu naknade zaradio 105 milijuna kuna ili 20 posto od ugovorenog iznosa. I to sve bez obzira na rezultate rada. Na tržištu je registrirano ukupno pet FGS-ova: Honestas private equity partneri, Alternative private equity, Quaestus private equity II, Nexus private equity partneri i Prosperus invest. Kako je njihova ugovorena veličina oko 2 milijarde kuna, na ime naknade godišnje će im biti isplaćeno 40 milijuna kuna, odnosno u deset godina koliko funkcioniraju 400 milijuna kuna, od čega država plaća 200 milijuna kuna.

- To je nedopustivo. Smatram da se ta naknada mora smanjiti i potrebno ju je podijeliti na fiksni i varijabilni dio. Fiksnim bi se dijelom pokrivali troškovi rada fonda, a varijabilni bi ovisio o njegovoj uspješnosti - tvrdi naš sugovornik iz Vlade.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. rujan 2024 20:29