- Neće pitanje ploče u Jasenovcu s ustaškim pozdravom riješiti Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Mi sigurno nećemo reći treba li tamo biti ploča. O tome će odlučiti izvršna vlast. Mi ćemo reći što je logično. Jedno je zvijezda petokraka na Marjanu, a drugo je na Bleiburgu. Tako je i s ustaškim pozdravom - govori jedan od osamnaest članova Vijeća koji je, kao i većina s kojima smo razgovarali, pripremio stajališta o pitanjima koja su stavljena pred njih i dostavio ih predsjedniku Vijeća, akademiku Zvonku Kusiću, predsjedniku HAZU.
- Vijeće će se sastati uskoro. To je sve što mogu reći - kazao je dr. Kusić na pitanje o dinamici rada Vijeća. Neslužbeno doznajemo da se druga sjednica Vijeća priprema za početak svibnja, kad bi se trebala otvoriti rasprava o temama koje su stavljene pred Vijeće. A to su, prema odluci Vlade od 2. ožujka, “sveobuhvatne preporuke usmjerene na suočavanje s prošlošću, preporuke pravnog reguliranja uporabe i isticanja obilježja, znamenja i simbola nedemokratskih režima. Preporuke za pravno reguliranje trebaju obuhvatiti prijedloge za očuvanje sjećanja, znanstveno istraživanje, dokumentiranje, politiku imenovanja ulica i trgova, omogućavanje pristupa javnosti podacima, distribuciju znanja te način obrazovanja djece i mladih u vezi s kršenjima ljudskih prava i temeljnih sloboda za vrijeme vlasti nedemokratskih režima”.
Komemoracija
- Nije poanta Vijeća da daje konkretne odgovore, niti je ono bilo rješenje za spornu ploču u Jasenovcu. Poanta je navedena u odluci o njegovu osnivanju, a to je da svjedočimo prevelikoj posvećenosti politike ovim temama, a da je upravna i sudska praksa kad je riječ o isticanju simbolike nedemokratskih sustava neujednačena - kaže nam sugovornik iz vrha izvršne vlasti i navodi da je premijer Andrej Plenković u nedjelju u Jasenovcu iznio jasno stajalište. - On nije bio ni na kakvom neodgodivom službenom putu, nego u Jasenovcu, gdje je i trebao biti - kazao je i pritom napomenuo da je šef Sabora Božo Petrov neuvjerljiv u izgovoru da nije mogao doći u Jasenovac zbog Konferencije predsjednika parlamenata EU u Bratislavi. - Konferencija nije bila u nedjelju, a do Bratislave je tri sata vožnje. Da je bilo volje, moglo se stići u Jasenovac - kaže visoki Vladin dužnosnik.
Čelnik Mosta Božo Petrov lani je bio u službenom izaslanstvu, no o ploči s ustaškim pozdravom nikad se nije jasno odredio. Po njemu bi ploču trebalo ukloniti samo ako je postavljena sa svrhom provokacije.
Govor mržnje
SDP-ov potpredsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin pak podsjeća na jednoglasne zaključke toga odbora iz prosinca 2016. - Prvi zaključak je da postavljanje spomen-ploče poginulim hrvatskim braniteljima, pripadnicima HOS-a u Jasenovcu, s riječima ‘Za dom spremni’ u grbu Udruge vrijeđa žrtve tog ustaškog logora i sve žrtve ustaškog režima. Prema tome, Vlada je trebala ukloniti ploču - kaže Grbin. Na pitanje nije li i SDP kad je bio na vlasti propustio riješiti ova pitanja, to prije što se Ministarstvo uprave u njihovu mandatu oglušivalo na pitanja područnih ureda za opću upravu o (ne)dopustivosti upotrebe ustaških simbola u nazivima i grbovima udruga, odgovara negativno. Grbin kaže da postoji zakonodavni okvir po kojemu je postupao niz Vlada, a koji je doveo do odluke Ustavnog suda iz 2016. u slučaju Šimunić, po kojoj je izvikivanje pokliča Za dom - spremni govor mržnje.
Politika se, evidentno je, oko ovih pitanja ne može složiti, no hoće li moći članovi Vijeća? - Važno je poštovati žrtve, a njih je bilo 1941., kao i 1991. - kaže ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor. Upitan može li Vijeće, koje do kraja ožujka iduće godine treba završiti svoj posao, utjecati na to da sljedeće godine u Jasenovcu više ne budu tri komemoracije, Nazor kaže da bi i sada bila samo jedna - službena - kada bi se prihvaćale činjenice.
Dr. Nevio Šetić, profesor na Filozofskom fakultetu u Puli, kaže da Vijeće ne kasni s radom. - Ništa neće pobjeći, ali treba početi raditi i otvoriti rasprave - rekao je.