Hrvatski prirodoslovni muzej pretrpio je u nedavnom potresu velika oštećenja, a kako je zgrada neuporabljiva, cjelokupna građa, više od milijun primjeraka, selit će se od srpnja do prosinca na novu lokaciju.
Ravnateljica Muzeja Tatjana Vlahović rekla je za Hinu kako je Grad Zagreb omogućio uređenje novih čuvaonica cjelokupnog muzejskog fundusa koji će iz gornjogradske palače Amadeo u Demetrovoj, gdje je Hrvatski prirodoslovni muzej smješten, preseliti na novu adresu, Novi Petruševec.
Da ne bi dolazilo do daljnjih oštećenja, Muzej je trebao reagirati odmah nakon potresa, pa je organizirano podupiranje stubišta i kritičnih mjesta u zgradi kako bi djelatnici pristupili dijelovima stalnog postava i čuvaonice muzejske građe te evakuaciji.
Osim zoološke građe na drugom katu, stradale su, nešto manje, mineraloška i petrografska građa te geološko-paleontološka građa, dok botanička građa smještena u Demetrovoj 3 nije oštećena u potresu.
Vlahović kaže kako je od podrhtavanja srušena većina staklenih polica koje su padom oštetile primjerke beskralješnjaka izloženih u staklenim cilindrima, od kojih su neki pukli, pa je iz nekih iscurio konzervans i fiksator koji čuvaju trajnost bioloških mokrih preparata/eksponata.
"Takav osušeni materijal djelomično je rehidriran ovisno u kojem je konzervansu bio pohranjen, a dio će sukladno pravilima muzejske struke biti otpisan. Proces rehidracije traje neko vrijeme pa će se razmjer štete znati kasnije", rekla je.
Oštećena je većina kostura ptica, te dermoplastični preparati ptica pjevica, a u čuvaonicama nije bilo većih oštećenja, osim u herpetološkoj i ihtiološkoj zbirci gdje je dio mokrog materijala nemoguće restaurirati
"Cijela šteta je popisana i fotodokumentirana, ispražnjen je i pohranjen cijeli postav beskralješnjaka u čuvaonice, dok su dermopreparati počišćeni, dokumentirani i imobilizirani do restauracije", izvijestila je ravnateljica.
Od geološko-paleontološke građe najviše je stradala "Zbirka fosilne flore sarmatskih naslaga Medvednice i Samoborskog gorja", dio predmeta koje je prikupio Gjuro Pilar i opisao u monografiji "Flora fossilis Susedana“ 1883. godine.
Od stradale minerološko-perografske građe svakako Vlahović izdvaja jedne od najljepših primjeraka minerala, Vivijanit (N`Gaoundere, Kamerun) i kalcit, heliktit, siga (Jama Golubinka, Veliko Rujno, Velebit, Hrvatska).
Muzej u kratkom roku može biti spreman za sanaciju
Građa Hrvatskog prirodoslovnog muzeja ima više od 1,4 milijuna primjeraka od kojih je 750.000 zaštićeno kulturno, sada se ona priprema za pakiranje i selidbu. Već je dogovorena posudba manjeg broja aluminijskih i drvenih sanduka, u čemu pomažu i muzeji iz cijele Hrvatske, no još ih nemaju dovoljno.
Zgrada Muzeja zaštićena je kao nepokretno zaštićeno kulturno dobro i s 30. rujnom 2018. završena je prva faza projekta “Kultura, znanost i obrazovanje u funkciji gospodarskog razvoja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej“.
Dovršena je izrada projektne dokumentacije, kao podloge za drugu fazu projekta odnosno samu rekonstrukciju, dogradnju i opremanje Palače Amadeo.
"Time je Hrvatski prirodoslovni muzej u potpunosti spreman za drugu fazu projekta koja se namjerava dijelom realizirati putem sredstava Europske unije odnosno prijave na javni poziv Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije", istaknula je Vlahović.
Postojeća dokumentacija predviđa cjelovitu sanaciju konstrukcije koja uključuje sve protupotresne mjere te smo u mogućnosti u relativno kratkom roku započeti sanaciju objekta, dodala je.
Online sadržaji otkrivaju skrivene predmete novog postava
Muzej je, kao i mnogi u Hrvatskoj i svijetu, preselio svoje aktivnosti u virtualni svijet. "Posjetiteljima nastojimo približiti bogatu građu kratkim pričama vezanim uz muzejske predmete, a dosta smo orijentirani i na najmanje kako bi njima i njihovim roditeljima olakšali dane u izolaciji", napomenula je Vlahović.
Najavila je da će putem online sadržaja i You Tube kanala Muzeja predstavljati reperezentativne i dosad skrivene predmete našeg novog stalnog postava.
Predstavit će i načine obrade materijala, restauracije građe koja je zanimljiva kao i samo prepariranje, ali i znanstvene metode istraživanja i obrade materijala koji prikupljamo za fundus našega muzeja te, zaključila je ravnateljica, na taj način štitimo za buduće generacije specifikume prirode i okoliša koji nas okružuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....