Četiri županije ušle u crveno, epidemiološki pokazatelji isti kao lani uoči novog vala

Samo u posljednja dva dana u Hrvatskoj je zabilježeno preko tisuću novozaraženih, a to uključuje isključivo one koji su testirani PCR testom, što znači da je stvarni broj oboljelih znatno veći budući da službena statistika ne obuhvaća one testirane brzim antigenskim testovima.

Također, unatoč velikom broju testiranih, kojih je zadnja dva dana oko 10 tisuća dnevno, udio pozitivnih je viši od četiri posto, što je Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) odredio kao granicu nakon koje se gubi kontrola nad epidemijom. Ipak, unatoč pogoršanju, Hrvatska i ovaj tjedan na karti ECDC-a, koja se bazira na ocjeni regija, nema crvenih područja, s tim da je osim od ranije narančastog Jadrana i Zagreba, u narančastom od danas i Sjeverna Hrvatska, koja je dosad bila zelena.

Najnovija karta još tjedan dana drži nas, dakle, u povoljnoj epidemiološkoj situaciji, a time i turistički sigurnoj zoni. No, obala bi, prema svemu sudeći, od sljedećeg tjedna trebala biti u crvenom.

Potpredsjednik Vlade i šef Nacionalnog stožera Davor Božinović kazao je da su mjere bile usmjerene prema tome da se Hrvatska percipira kao sigurna destinacija te da rezultati dokazuju da se u tome uspjelo.

S druge strane Vili Beroš, ministar zdravstva upozorio je na pogoršanje brojeva i povećanje hospitaliziranih kao i osoba na respiratoru.

- U 24 sata imamo 486 novih slučajeva, koji su potvrđeni PCR testom. Udio pozitivnih u testiranima je 4,88 posto. Također, raste broj zaraženih na bolničkom liječenju, 244ih je u bolnici, 25 na respiratoru - kazao je Beroš danas na sjednici Vlade.

I premijer Andrej Plenković osvrnuo se na epidemiološku situaciju rekavši da se turisti koji dolaze u Hrvatsku osjećaju sigurnima.

- Broj zaraženih raste, stoga se trebamo pridržavati svih onih pravila koja imamo - upozorio je premijer Plenković.

Prema posljednjim podacima koje nam je dostavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), a koji uključuju analizu podataka do 15. kolovoza, gledajući regionalno, najlošija situacija je na Jadranu, gdje je prosječna 14-dnevna incidencija na 100.000 stanovnika s tim datumom bila 123,28.

Slijedi Grad Zagreb sa 95.59, zatim Sjeverna Hrvatskasa 54.92, dok je najpovoljnija situacija u Panonskoj Hrvatskoj (koja je još uvijek zelena na karti ECDC-a) - 32.

Sve gore i na kopnu

Na razini Hrvatske 14 dnevna incidencija na sto tisuća stanovnika, od 15. kolovoza bila je 79.9.

Kada se gledaju podaci po županijama, da se zaključiti da je situacija najlošija u Zagrebačkoj županiji i samom Zagrebu. Naime, u glavnom gradu Hrvatske po parametru 14 dnevne incidencije na 100.000 stanovnika broj je 96, ali udio pozitivnih u testiranima iznosi visokih 7.24 posto.

U Zagrebačkoj županiji postotak pozitivnih je čak 9.71, što je očito bio jedan od razloga da Sjeverna Hrvatska kao cijela regija postane narančasta. Visok udio pozitivnih je i u Sisačko-moslavačkoj županiji, 6.19 posto, a iznad prihvatljivih četiri posto nalazi se 11 županija. Ni jedna regija s udjelom pozitivnih u testiranima većim od 4 posto ne može biti zelena.

Situacija se pogoršava i u Splitsko-dalmatinskoj županiji u kojoj dva dana zaredom ima više od 130 oboljelih, dijagnosticiranih PCR testom. Ta županija ima, zajedno sa Zadarskom županijom, najvišu incidenciju u zadnja dva tjedna - prosječno iznad 170 slučajeva - no zbog niskog udjela pozitivnih u testiranima, koji je, prema podacima HZJZ-a, niži od 4 posto, ulazi u narančastu, a ne crvenu kategoriju.

Što se tiče dobne strukture oboljelih i prostornog širenja, neodoljivo podsjećaju na prošlo ljeto, kada se povećanje broja prvo zabilježilo na moru, da bi se kasnije proširilo na kontinent. Također, najviše oboljelih su bili, kao i sada, mladi, koji su povratkom s mora zarazili svoje starije članove obitelji.

Kada se gleda tjedan zaključno s 15. kolovozom, najveći broj zaraženih bio je u dobnoj skupini od 19 do 30 godina, kojih je čak 36.6 posto od ukupnog broja.

Od ukupnog broja oboljelih u tjedan dana 14,2 posto su maloljetnici, a polovica njih je u dobi od 15-18 godina. Odrasli u rasponu dobi od 19-65 godina čine najveći udio u ukupnom broju prošlotjednih zabilježenih slučajeva zaraze, odnosno 1.546 (78,2 posto), dok osobe starije od 66 godina čine najmanji udio u tjednom broju slučajeva s udjelom od 7,6 posto.

Poziv građanima

Povećani brojevi bili su razlog za još jedan poziv građanima na cijepljenje, a premijer Plenković danas je objavio da smo prešli 50 posto odraslih cijepljenih prvom dozom, cilj koji smo namjeravali ostvariti najkasnije do kraja lipnja.

- Nadam se kako će se građani odlučiti na cijepljenje nakon godišnjih odmora. Cijepljenje je najbolja zaštita od najtežih posljedica covida, što pokazuju i brojevi po kojima 80 posto umrlih u posljednjih nekoliko mjeseci nije bilo cijepljeno - kaže Plenković uz pojašnjenje da je od 20 posto preminulih, a cijepljenih, većina bila teško bolesna i imala niz komorbiditeta.

Ministar zdravstva Vili Beroš iznio je brojeve koji govore da od 3697 zaraženih čak njih 85,71 nije bilo cijepljeno. Od 221 hospitaliziranih njih 87,51 nije bilo cijepljeno. Od 1. lipnja 254 osobe je umrlo, 80 posto preminulih nije bilo cijepljeno. Niti jedna od 20 osoba mlađih od 60 godina nije bila cijepljenja ili je bila cijepljenja jednom dozom.

- Stopa potvrđenih slučajeva raste peti tjedan zaredom. Broj zaraženih raste, no više brine činjenica slabog rasta cijepljenih. Imamo epidemiju necijepljenih. Ova epidemija pogađa necijepljene i oni su postali najbrojniji među novozaraženim, hospitaliziranim i preminulim oboljelima - zaključio je Beroš.