"Lipanj je poznat po čestim izmjenama vremena i klimatološko-statistički gledano ima najveći broj dana s pljuskovima, grmljavinom i sijevanjem. To je sada pojačano. Ljeto počinje sramežljivo. Od četvrtka popodne kreće privremeno smirivanje vremena, a tek ćemo vidjeti što će biti u drugoj polovici lipnja. Nagle izmjene vremena su vrlo moguće i sve su češće", otkriva u Briefingu meteorolog, klimatolog i fizičar prof. dr. sc. Branko Grisogono, profesor dinamičke meteorologije na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Napominje da raste vjerojatnost za super oluje poput one koja je 19. srpnja prošle godine poharala Zagreb.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na samom kraju teksta.
"I Hrvatska se nalazi u području rizičnom od poplava koje se dogode svakih nekoliko godina i na njih se moramo pripremati. Moramo provjeravati brane te prirodne i poluprirodne retencije poput Lonjskog polja. Nadam se da Hrvatske vode to rade. Sustavi obrane od poplave stari 50 ili 200 godina su građeni po ondašnjim standardima, a klima se promijenila. Moramo očekivati da će vodotoci morati u kraćem vremenu progutati sve veću količinu oborina. Intenzitet oborina se povećava iako će možda godišnje u Hrvatskoj biti 5 do 10 posto manje kiše. No, intenziteti će biti žestoki", predviđa Grisogono koji sa 99 postotnom sigurnošću smatra da je za ovo što se događa s vremenom odgovoran čovjek zbog pretjeranog asfaltiranja, betoniranja proizvodnje plinova staklenika i nemarnog ponašanja prema prirodi.
"Svaki od zadnjih deset mjeseci je na svijetu bio najtopliji od kada postoje mjerenja. To je serija bez presedana. U travnju smo imali temperature od 25 stupnjeva koje su prikladnije lipnju. Promjene su žestoke, idemo iz krajnosti u krajnost jer je priroda energetski nabildana porastom temperature", govori Grisogono koji se boji da ćemo izgubiti klasična četiri godišnja doba. Napominje da zadnje dvije godine zime gotovo da nije bilo, a klimatske projekcije pokazuju da će zime i nadalje u prosjeku biti sve blaže što ne znači da ponegdje neće doći do nevremena u kojem će u dva sata napadati pola metra snijega. Posebno zabrinjavajućim smatra porast noćnih temperatura koje nemaju veze sa sunčevim zračenjem. I ove godine možemo, kaže, očekivati vrele noći u kojima se temperature ne spuštaju ispod 30 stupnjeva što ugrožava bioraznolikost jer se biljke i životinje ne mogu opustiti i odmoriti. One nemaju klima uređaje.
"Situacija u Europi i u svijetu nije dobra. Vidimo i kako se ponašanju i naši političari koji o vremenu i klimatskim promjenama govore samo zbog svojeg političkog opstanka. Više je ratova. Ovo stoljeće će zasigurno biti stoljeće vode zbog koje će se ratovati. Nedostatak pitke vode je i jedan od najvažnijih razloga velikih migracija", ističe Grisogono dodajući da je krajnje vrijeme da se smanji emisija plinova staklenika i sječa šuma. Šveđani, napominje, čuvaju svoje šume, a od drveta iz hrvatskih šuma proizvode namještaj. Problem je, naglašava, u pohlepi i izrabljivanju, a upravo najsiromašnije zemlje svijeta najviše pate od nestašice hrane i vode kao i ratova, dok se Europljani razbacuju hranom i pitkom vodom.
Kada bi se sutra drastično smanjila emisija CO2, atmosferi bi za oporavak trebalo oko 20 godina, no oceani imaju pamćenje duže od tisuću godina i nastavili bi se zagrijavati. Međutim, emisije plinova staklenika su i dalje iz godine u godinu sve veće.
"Kao da smo na velikim kolima i idemo na giljotinu. Samo je pitanje tko sjedi naprijed, a tko pozadi. Neke bogatije europske zemlje se trude provoditi zelene politike, ali njihovi stari automobili završavaju kod nas, u Albaniji, Grčkoj, Africi... Na Mediteranu, gdje živi nekoliko stotina milijuna ljudi, možemo očekivati sve više suša jer je tu porast temperatura zraka veći nego u ostatku Europe. Sve više se betonira, jačaju promet i turizam i sve je više ljetnih požara. Hrvatsko vatrogastvo je jako napredovalo, a radi se i na pošumljavanju", ističe Grisogono i podsjeća da prošlog ljeta nije bilo mnogo velikih požara jer je u proljeće bilo dosta kiše koja je ovlažila tlo. Nada se da bi nas i ove godine kišoviti lipanj mogao spasiti od požara u srpnju i kolovozu. U narednim desetljećima će, prema njegovom mišljenju, u Hrvatskoj suše biti češće, ali će biti isprekidane bujičnim poplavama i tome treba značajno prilagoditi poljoprivredu.
Postoji li efikasni sustav obrane od tuče? Ravnatelj DHMZ-a Ivan Guttler kaže da su protugradne rakete i generatori štetni i neučinkoviti, a Hrvatska je jedina u EU koja zasijava oblake srebrovim jodidom.
"Nažalost slažem se s Guttlerom. Nema učinkovite zaštite od jake tuče. Mogu se postaviti skupocjene mreže iznad usjeva i više ih osiguravati kod osiguravajućih kuća koje uglavnom idu za profitom i od njih ne očekujem veliku pomoć dok im političari ne narede da odriješe kesu. Srebrov jodid je neučinkovit jer se zasijavanjem djeluje samo na jednu komponentu olujnog oblaka, a to je njegova mikrofizika koja određuje hoće li led biti sitan ili krupan. Ali mi ne znamo kako se oblak razvija, on je poput zvijeri, reptila, dinosaurusa koji u sebi može imati stotine milijuna tona vode i mi ne znamo kada i kamo opaliti raketu. Ovakvim ispaljivanjem raketa možemo prouzročiti još više tuče", zaključuje Grisogono i podsjeća da se ljudi psihološki bolje osjećaju ako su nešto probali poduzeti pa makar i pogrešno pa su tako nekada vjerovali da zvonjava crkve rastjeruje olujne oblake.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....