ZAGREB - Borbena spremnost Oružanih snaga slabija je nego u Domovinskom ratu , za napredovanje u časničkoj karijeri potrebne su političke i stranačke veze, vojska nije depolitizirana. To su samo neka od mišljenja građana te časnika i časnica Oružanih snaga iznijetih u istraživanju koje su proveli Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane.
Riječ je o projektu “Hrvatska vojska - hrvatsko društvo”. Stavovi javnosti, časnika i časnica prema Oružanim snagama te hrvatskom nacionalnom identitetu i identitetu Hrvatske vojske istraživali su se pune tri godine . Ispred Oružanih snaga na projektu je radio zamjenik načelnika Glavnog stožera general Slavko Barić.
Analiza tiska
To je najveće istraživanje stavova javnosti i pripadnika Oružanih snaga prema Hrvatskoj vojsci od uspostave hrvatske dražave. Istraživanje je provedeno od listopada 2007. do lipnja 2009. godine.
U tom razdoblju terenskom usmenom anketom obuhvaćeno je 3420 građana iz 135 naselja; 596 časnica i časnika i 147 kadeta grupno je ispitivano, a potom su anonimno ispunjavali upitnik. Uz to, organizarane su i fokus-grupe i ekspertne radionice te je analizirano pisanje hrvatskog tiska. Rezultati istraživanja objavljeni su 20. prosinca prošle godine. S obzirom na način ispitivanja i reprezentativni uzorak, autori istraživanja smatraju da su dobiveni rezultati potpuno relevantni i znanstveno respektabilni.
Oni pokazuju da građani i nadalje imaju pozitivan stav prema Oružanim snagama, te da su ponosni na svoju vojsku. Smatraju da je uloga vojske u obrani zemlje od prijetnji nacionalnoj sigurnosti jako važna. Podržavaju sudjelovanje Hrvatske vojske u međunarodnim operacijama održavanja mira te ukidanja služenja obveznog vojnog roka.
To je za Oružane snage i političko vodstvo države pozitivno.
Zabrinjavajuće je što većina građana i nadalje smatra da vojska nije depolitizirana, s čim se ne slažu ispitani časnici. Alarmantno je da i građani i časnici smatraju da je za napredovanje u časničkoj karijeri potrebna stranačka ili politička potpora. To smatra čak 78,8 posto ispitanih časnika!
Nad tim podatkom se sve relevantne političke strukture u državi itekako moraju zamisliti.
Obje kategorije ispitanika smatraju da su odnosi civilnih i vojnih vlasti zadovoljavajući, no za razliku od časnika građani smatraju da civilno društvo nije dovoljno uključeno u nadzor Oružanih snaga.
Najlošija slika
Reforma Oružanih snaga u istraživanju je dobila pozitivnu ocjenu te se smatra da je u odnosu na razdoblje Domovinskog rata vojska tehnički opremljenija, a njezini pripadnici obrazovaniji. No, časnici i časnice koji imaju nabolji uvid u stanje u vojsci smatraju da je borbena spremnost Hrvatske vojske slabija danas nego prije 16 godina u vrijeme Domovinskog rata, te da su vojnici danas manje domoljubni i spremni na žrtvu nego u vrijeme rata!
Najlošiju sliku o Oružanim snagama imaju ispitani članovi veteranskih udruga te Udruga obitelji poginulih, zatočenih i nestalih.
Oni provedene reforme unutar Oružanih snaga smatraju izrazito negativnim, a na pripadnike Oružanih snaga gledaju kao na plaćenike koji služe Amerikancima, dok je borbena spremnost države sve slabija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....