Trideset i dvije osobe zaražene koronavirusom preminule su u jednom danu. Najviše od početka epidemije u Hrvatskoj. Povećava se i broj hospitaliziranih, ali i onih kojima je potreban respirator. KB Dubrava, u kojoj je tijekom vikenda nakratko nestalo struje - postaje COVID bolnica. O tomu i drugim temama vezanim uz koronavirus večeras se govorilo u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
Gosti su bili doc. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Saša Srića, dr.med., specijalist internist-pulmolog te prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača, dr. med, Zavod za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju, Medicinski fakultet u Rijeci.
Srića kao pulmolog objašnjava zašto s Jordanovca prelazi u KB Dubrava te kakvo ga stanje tamo očekuje.
- Kao internist i pulmolog po zapovjednoj odgovornosti sam se odazvao, jer je tamo potrebna kvalitetna ekipa. Moramo pomoći ekipi koja će zbrinjavati pacijente. Situaciju u Dubravi ne znam, nisam tamo bio dosad, ali kao liječnik i humanist mislim da moramo maksimalno mnogo dati da pridonesemo očuvanju zdravstvenog sustava - rekao je. Dodao je kako neće prestati istupati u javnosti i iznositi detalje stanja u bolnici Dubrava.
- Moj odaziv u Dubravu je moralan, to je ratno stanje i to moram napraviti. Nakon toga ću se vratiti u svoju matičnu ustanovu. Moramo svi zajedno nastupati - rekao je.
Rast oboljelih
Stanje u Dubravi komentirao je i Capak.
- Ne bavim se time, ali to dotiče moj rad. Mi, s obzirom na veliki rast oboljelih, imamo situaciju da oni zaraženi od prije dva tjedna pune bolnice. Nama u zadnjih par dana je situacija bolja, imamo silazni trend. Imali smo veliki rast, sad imamo 7,6 posto novooboljelih u bolnicama, a oko 2 posto završi na respiratoru. Broj hospitaliziranih će početi padati, osim ako nećemo opet imati veliki rast. Ekspertna skupina već dugo razgovara o planovima, postoje planovi za hospitalizaciju. Sad se puni Dubrava i bolnice koje su oslobodile druge odjele gdje se mogu stavljati covid bolesnici. Dubrava je od početka planirana kao covid bolnica. Nisam stručnjak za organizaciju bolnica, ali uvijek je bolje da su bolesnici na jednom mjestu, inače imate rizik da se bolest širi. Kad smo planirali da će se kod nas dogoditi talijanski scenarij, a to smo razmatrali, sada kada imamo opet porast vraćamo se da se pretvara Dubrava u covid bolnicu. Na terenu i po regijama razmišlja se o osnivanju covid bolnica, da se rastereti druge bolnice - kazao je Capak.
Na pitanje o bolnici u Stubičkim Toplicama, gdje ravnatelj ne pristaje jer nema uvjeta biti covid bolnica, rekao je da se razgovara i dogovara.
Trobonjača kaže kako prati što se događa.
- Vidimo prilagodbu zdravstvenog sustava epidemiji. To izaziva frustracije djelatnika jer imaju neke druge specijalizacije. Vjerujem da će to naše ministarstvo napraviti. Prilagodba mora obuhvatiti sve segmente. Pojavljuje se nedostatak respiratora. Prilagođavaju se kapaciteti, šatori, dvorane za prihvat bolesnika. Najtanji smo kadrovski, tek sada vidimo koliko su nam intenzivisti, pulmolozi bitni, a koje nismo dovoljno pazili i tetošili. Kadrovi osiguravaju dobro liječenje pacijenata. Ako dođe do pucanja sustava, imat ćemo povećanje loših ishoda - rekao je.
Capak govori o rekordnom broju umrlih u Hrvatskoj.
- Veliki broj novooboljelih generira velik broj umrlih. Naša stopa je 144 umrlih na milijun, i dalje smo u sredini EU, mnoge zemlje imaju više umrlih. Trebamo izbjeći zagušenje zdravstvenog sustava. Čačić je govorio da u Varaždinskoj županiji prijeti...To je ono što je generiralo smrtnost u Italiji u proljeće. Sve to dolazi od broja novooboljelih. Ako ćemo biti odgovorni, broj oboljelih neće biti tako velik. Usprkos naporima, neki zbog komorbiditeta i visoke dobi na kraju umru - rekao je Capak.
Srića kaže kako su sve brojke bitne, a najviše zabrinjava broj onih na respiratoru u odnosu na novozaražene i umrle.
- Problem je održivosti zdravstvenog sustava. Vjerujemo da se može održati, želimo biti optimisti, ali bojim se da gubimo kontrolu. Virus izaziva sistemsku kliničku sliku i heterogene simptome te nam otežava dijagnostiku. Ne možemo reći da ima kliničke simptome koji su klasični. Epidemiolozi govore i svi skupa da pacijente možda nećemo testirati nego vjerojatno imaju koronu, imaju temperaturu, otežano disanje, bili su u kontaktu... Gubitak okusa, mirisa, pacijenti imaju naglašenu simptomatologiju umora, može se pojaviti i osip i drugi simptomi, bilo je i pacijenata koji su imali simptomi žutice - kaže Srića.
Trobonjača smatra kako je virus isti kakav je bio i u proljeće.
Brzi testovi
- Promijenila su se jedino znanja o virusu i tretman bolesnih koji je sada bolji. Postoje nepoznanice o virusu, jedna je činjenica da u 40 posto bolesnika nema simptoma. Ne znamo zašto je tako. Daleko je veći broj zaraženih te je puno veći broj teških kliničkih stanja i smrtnosti, ali sve drugo je isto kao na proljeće - kaže.
Capak je pojasnio uvođenje brzog testiranja.
- PCR je i dalje zlatni standard dijagnostike. Imamo serološke testove koji su i dalje najbolji. Pojavili su se brzi antigenski testovi koji u 15 minuta dijagnosticiraju antitijela. Test se može napraviti na licu mjesta uz puno manje mjera zaštite. Uzima se isto bris. Postoje testovi sline, ali oni su manje sigurni. Testovi i dalje imaju mane, nisu tako sigurni kao PCR. Daju više lažno pozitivnih rezultata. Sutra počinjemo s brzim testovima. HZJZ će prvi krenuti. Imamo jednu manju količinu doniranih tekstova, ali do kraja tjedna ćemo riješiti nabavu. Imamo 15.000 testova, razgovaramo o nabavi za cijelu državu. Ti testovi su puno jeftiniji od PCR-a, to je 6 eura po testu, 6-10 eura, a PCR test je oko 300 kuna. Ovo je dosta jeftinije i brže. Idemo samo na simptomatske. Naravno, moći ćemo testirati se preko uputnice. HZZO će to plaćati. Danas se formirala cijena, bit će oko sto kuna - kaže Capak.
Srića kaže da se rezultati čekaju predugo.
- Govorio sam što će sutra početi, ali ovaj test će imati hitnu primjenu kod hitnih pacijenata, ali i u zatvorenim kolektivima, školama, brodovima, aerodromima...
Trobonjača smatra da su brzi testovi korak naprijed.
- Problem je što su to testovi temeljeni na imunoeseju. Lažnih je 4-5 posto. Morat će se raditi PCR test da se vidi je li netko negativan. Ipak, ovo je golem napredak jer se nalaz dobiva u kratkom vremenu. Kad bismo mogli masovno testirati kao Slovačka, bilo bi dobro. Oni su napravili presjek da vide koliko je zaraženih. Iznenadio me mali postotak zaraženih. To znači da broj slučajeva koji prolazi ispod radara nije tako velik.
Capak kaže kako se zasad ne planira masovno testiranje po uzoru na Slovačku. Odgovorio je i na pitanje hoće li se uvesti lockdown.
Ispituju cjepiva
- Ne vidim epidemiološke koristi od toga, tu vidim više štete nego koristi. Epidemiolozi nigdje u svijetu ne donose odluke nego prijedloge, mi možemo predlagati i reći koje su prednosti ili mane. Lockdown kakav je bio na proljeće, ne. Segmentalni, ako bude trebalo, da. Najveći izvor zaraze su kućne zabave, to smo ograničili na 15 osoba, ali to je teško kontrolirati, ali apeliramo na ljude - rekao je Capak.
Srića kaže kako nije zagovornik policijskog sata, osim ako se s dosadašnjim mjerama neće poboljšati situacija.
- Recimo, 250 na respiratoru i 30 tisuća oboljelih bi zahtijevalo tu mjeru - dodaje.
Trobonjača vjeruje kako pored osnovnih mjera postoje i dodatne koje se odnose na ograničavanje kretanja, koje ljudima teže padaju.
- To jesu nepopularne i krajnje mjere koje ne želimo. Što se tiče cjepiva, imamo desetak pripravaka koji se ispituju, to su dobri pripravci. Imamo par neželjenih slučajeva, želimo biti sigurni. Kad će doći kod nas, kad će se populacija procijepiti, to je upitno, ne vjerujem da će to biti do početka iduće godine.
Capak odgovara i na pitanje što s Kolonom sjećanja u Vukovaru, s obzirom na epidemiološke mjere.
- Izuzetno zahtjevno, imat ćemo sastanke i dogovoriti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....