Istodobno dok iz Ljubljane svakodnevno u Zagreb stižu prijetnje kako Slovenija neće ratificirati sporazum o ulasku Hrvatske u EU sve dok Vlada Zorana Milanovića ne odustane od potpore hrvatskim građanima i bankama koji traže svoju deviznu ušteđevinu iz Ljubljanske banke, iz Londona je, sasvim neočekivano, stigla odlična vijest.
Potpredsjednik Donjeg doma britanskog parlamenta Nigel Evans obavijestio je u Bruxellesu potpredsjednika Sabora Josipa Leku da je Velika Britanija odlučila ratificirati sporazum o ulasku Hrvatske u EU već do Božića. Ta odluka vlade Jamesa Camerona veliko je ohrabrenje i priznanje za Hrvatsku budući je London ranije najavio da će odluku o prijemu Hrvatske u EU donijeti tek u kasno proljeće.
Dva njemačka zakona
To ujedno znači da Velika Britanija neće čekati drugo izvješće EU o Hrvatskoj koje je najavljeno za početak proljeća. I jednako važno: može se očekivati da će i dio država, prije svih Nizozemska, Irska, Švedska, za koje se znalo da će čekati odluku Londona, sada također ubrzati proces ratifikacije. U tom slučaju moglo bi se dogoditi da Slovenija već potkraj proljeća ostane jedina država koja nije dala suglasnost za ulazak Hrvatske u EU.
Doduše, vjerojatno će uz Sloveniju, na iznenađenje mnogih, i Njemačka oduljiti s procesom ratifikacije. Naime, Jutarnjem listu je potvrđeno da je krenula parlamentarna procedura za dva zakona koje Njemačka mora donijeti da bi ratificirala sporazum o ulasku RH u Uniju. No, vlada Angele Merkel odlučila je pričekati i drugo izvješće o monitoringu Hrvatske koje će biti predstavljeno krajem proljeća da ih konačno i donese. To, dakako, uvjeravaju njemački izvori, nikako ne znači da je ratifikacija dovedena u pitanje, ali Berlin je odlučio striktno poštivati proceduru i izbjeći negativne posljedice i iskustva koje je u EU imala s prijemom Rumunjske i Bugarske. I to bez obzira na upozorenja kako bi bilo dobro da tri najutjecajnije države EU, Njemačka, Francuska i Engleska, što prije ratificiraju sporazume i tako potaknu i druge države da formaliziraju potporu ulasku Hrvatske u EU.
Mučitelji iz Ljubljane
Ponešto zebnje može unijeti i činjenica da nitko ne želi, za sada, jasno odbiti mogućnost tzv. post-acession monitoringa, procedure koja bi Hrvatsku stavila pod kontrolu i nakon formalnog primanja u EU. Za to, ispod glasa, navijaju Rumunjska i Bugarska.
A Ljubljana će, nema sumnje, po tko zna koji put iskoristiti priliku da do iznemoglosti mrcvari i iscrpljuje Zagreb. Stoga ne čudi što je iznimno utjecajan portal EUobserver, kojemu je sjedište u Bruxellesu, tekst u kojemu analizira odnose Zagreba i Ljubljane naslovio: “Slovenija postavila cijenu od 172 milijuna eura za članstvo Hrvatske u EU”.
Diplomati EU ne kriju “umor zbog stalnih sukobljavanja Zagreba i Ljubljane”, a većina nije propustila naglasiti kako je apsolutno neprihvatljivo da se takva pitanja nameću kao kriterij za prijem u EU. Za očekivati je da će Hrvatska, oko Ljubljanske banke, uživati veću potporu nego oko granica. Vlada u Ljubljani iskoristit će svaku priliku kako bi pokazala nepopustljivost kada su u pitanju nacionalni interesi. Ne treba podcijeniti ni činjenicu, na koju upozoravaju u Ljubljani, da će njihovo gospodarstvo pretrpjeti ozbiljne financijske gubitke nakon ulaska RH u EU.
Bez utjecaja
A u značajnoj mjeri umanjit će se i politički značaj Ljubljane budući će Zagreb postati glavni most u komunikaciji EU i jugoistočne Europe. S obzirom na to da je Bruxelles uvjeren kako Slovenija opet zloupotrebljava svoje članstvo u EU kako bi opstruirala prijem Hrvatske, Vlada Zorana Milanovića ne smije se isprovocirati, uvući u svađe i međusobna optuživanja. Ona mora uložiti maksimalne napore kako bi zadovoljila sve potrebne EU kriterije. Tada neće biti države i međunarodne institucije koja bi stala na stranu Slovenije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....