ZAGREB - Samo sedam posto građana Hrvatske vjeruje da će njihova zemlja izaći iz recesije u sljedećih 12 mjeseci. Istodobno, 23 posto Europljana i Amerikanaca vjeruje da je za godinu dana kraj recesiji u njihovoj zemlji. Za 59 posto Hrvata situacija na tržištu rada u sljedećih 12 mjeseci bit će jako loša, za njih 27 posto “ne baš dobra”, a samo ih 8 posto vjeruje da će biti dobra ili odlična.
Što donosi budućnost?
Za 30 posto Hrvata osobna financijska situacija u sljedećih 12 mjeseci bit će loša, a za njih 39 posto “ne baš dobra”. Europljani su optimističniji i kad je riječ o njihovim osobnim financijama i o tržištu rada, dakle mogućnosti zaposlenja i zadržavanja posla.
Baš kao i većina poduzetnika i ekonomista i hrvatski su građani prožeti pesimizmom, sada možda čak i više nego u proljeće, kad je premijerka Kosor objavila svoj Program gospodarskog oporavka. Otad su možda, u najgorem slučaju, sami ostali bez posla, ili je posao izgubio njihov član obitelji, prijatelj, susjed...
Otad im je smanjena plaća, u poduzeću im prijete otkazima, djeca bi rado išla na more, ali ne znaju smiju li si priuštiti taj trošak jer ne znaju što im donosi budućnost.
Svi broje sve manji promet
Prema prognozama ekonomskih analitičara, podjednako međunarodnih i domaćih, još će nam neko vrijeme ići sve gore. UniCredit je prekjučer revidirao svoju prognozu gospodarskog pada sa jedan na 1,5 posto, nedavno je i premijerkina gospodarska savjetnica Sandra Švaljek objavila da će pad biti veći nego što je prvotno procjenjivala. Svi redom misle da će biti gore. Kad to misle i građani, onda u pravilu i bude gore, jer građani u krizi štede, kako pokazuju sva dosadašnja istraživanja.
Ne treba niti istraživati, za štednju zna svaki trgovac, ugostitelj, prodavač novina ili karata na željezničkoj stanici... Svi oni broje sve manji promet, a da bi još štogod prodali, smišljaju akcije, sniženja i totalne rasprodaje. A takva štednja još produbljuje krizu.
“Pesimizam je postao način života u Hrvatskoj”, zavapio je nedavno čelnik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak na sastanku s premijerkom Kosor i nekim njenim ministrima.
I ispravno zaključio da bez optimizma nema ekonomskog i društvenog napretka. Za povratkom optimizma vapi i sama Jadranka Kosor, kao i njezini ministri.
Najvažnija zadaća
No, samo oni kao izvršna vlast mogu taj optimizam i probuditi, baš kao što su oni kao izvršna vlast najodgovorniji za širenje pesimizma. Jer, pesimizam kod građana jednostavno znači da ne vjeruju u sposobnost onih koji vode državu da će ih izvući iz krize, pa onda ništa ne troše, ni u što ne ulažu i ne planiraju investicije od kojih žive neki drugi građani oko njih i u konačnici sama država, to jest njezin proračun.
I zato je najvažnija zadaća premijerke Kosor i vlade u sljedećoj godini mandata, ako toliko opstanu, povlačiti poteze kojima će ljudima pokazati da znaju što rade, koji su im ciljevi i kako ih misle ostvariti. Bez obzira na cijenu, pa makar ta cijena bila upravo gubitak mandata.