Burne reakcije: ‘Ciljate superodlikaše, ali bodove će gubiti i djeca samohranih roditelja‘

Plan većeg utjecaja prijemnog ispita prilikom upisa u srednje škole, tako da učenik umjesto dosadašnjih pet bodova na prijemnom može ostvariti deset bodova, dobar je motivator za šire uvođenje prijemnih ispita, tvrde ravnatelji škola.

U zagrebačkoj II. gimnaziji, Tehničkoj školi Ruđera Boškovića, pa i u primjerice zadarskoj Strukovnoj školi Vice Vlatkovića, razmišljaju o mogućnosti uvođenja prijemnih barem za neke programe. Jasno im je, kažu, kako ocjene iz osnovne nisu pravo mjerilo znanja. Zagrebačka V. gimnazija već je predala zahtjev Ministarstvu znanosti i obrazovanja za uvođenje prijemnoga.

U školama su, međutim, podijeljeni kada je riječ o još jednoj bitnoj izmjeni Pravilnika o upisima u srednje škole, a to je ukidanje boda za učenike sa zdravstvenim teškoćama i one koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja zbog nepovoljnih ekonomskih, socijalnih i odgojnih prilika. U prošloj školskoj godini pravo na bod ostvarilo je ukupno 4427 učenika iz tih skupina.

Po prijedlogu MZO, tim bi se kategorijama učenika gubitak jednog boda kompenzirao tako da im se prizna pravo prednosti pri upisu ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti broj bodova.

Treba biti oprezan

Osim učenika sa zdravstvenim teškoćama, a njih je u prošloj školskoj godini bilo 1779, pravo na bod gube i učenici koji žive uz roditelja s dugotrajnom teškom bolešću, oni s dugotrajno nezaposlenim roditeljima, učenici kojima je jedan roditelj preminuo, kao i oni koji žive uz samohranog roditelja, korisnika socijalne skrbi.

Pravo na bod ostavljeno je dvjema skupinama - djeci bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi (pravo na jedan bod) te djeci romske nacionalne manjine (dva boda).

Ministar Radovan Fuchs

Davor Pongračić/Cropix

S ukidanjem bodova za učenike sa zdravstvenim teškoćama i onima koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja treba biti oprezan, upozoravaju ravnatelji. Pojedini učenici doista zaslužuju taj bod, no postoje situacije u kojima su roditelji pronašli način dolaska do boda, iako im realno ne bi trebali pripasti. U Ministarstvu kažu kako su se bodovi za zdravstvene teškoće dosad ostvarivali na temelju procjene liječnika, a bez zajedničkog popisa kriterija. Upravo neujednačeno postupanje liječnika razlog je zašto se išlo s ovakvim prijedlogom, kažu u MZO.

Iako nije pobornik testiranja, ravnatelj II. gimnazije Drago Bagić pozdravlja promjenu s bodovima za prijemne jer ne vidi drugi način kako izbjeći poplavu odlikaša.

Po posljednjim podacima Instituta za društvena istraživanja, u prosjeku svaka 14. djevojka i svaki 32. mladić u Hrvatskoj imaju ocjenu pet iz svih predmeta od petog do osmog razreda, pri čemu Zagreb vodi po broju superodlikaša (osam ih je posto).

Odluka donesena prekasno

- Ukidanje dodatnih bodova na temelju zdravstvenih teškoća po meni je dobro jer je broj takvih učenika eskalirao kao i broj odlikaša. Ne želim ulaziti u to jesu li učenici stjecali te bodove zbog realnoga stanja, no sigurno nije lako kada počne opsjedanje roditelja zbog pribavljanja bodova. Čak i roditelji učenika s maksimalnim brojem bodova žele se pobrinuti za dodatni bod iz straha da se neće uspjeti upisati u gimnaziju - kaže Bagić, u čijoj gimnaziji važu iz kojih bi predmeta proveli prijemni. Nedostatak vide u činjenici da učenici s 14 godina na takvim ispitima podnose pritisak i moguće je da neće pokazati pravo znanje.

Ravnateljica Ruđera, Đurđica Fuštar, nema ništa protiv prijemnih, no smatra da je s tim učenike osmih razreda trebalo upoznati već na početku školske godine, a ne nekoliko mjeseci prije svršetka. Misli da je ideja dovoljno primamljiva, no sklonija ju je primijeniti od iduće godine. Dotad, smatra, treba razraditi i model plaćanja nastavnika koji će je provoditi i ocjenjivati ispite.

Fuštar smatra da bodove za zdravstvene teškoće treba ostaviti, no osmisliti pravedniji način dolaska do njih.

U zadarskoj Strukovnoj školi pozdravljaju promjenu s prijemnim ispitima jer, kaže ravnatelj Tihomir Tomčić, praksa je pokazala da petice često nisu petice, niti su trojke - trojke. Nažalost, dodaje, puno toga ovisi iz koje škole dolazi učenik. Još važu odluku o prijemnom za jedan od popularnijih programa u toj školi. Čekaju, kažu, da promjena zaživi.