Burilović: Hrvatskoj sport i dalje puno više donosi nego što ulažemo u njega. To treba mijenjati

Konferencija o investicijama u sport, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog olimpijskog odbora, naglasila je važnost sporta i sportskih investicija, ali i povezanost sporta i ekonomije. Na konferenciji se tako moglo saznati kako je globalna sportska industrija teška oko 500 milijardi dolara te da će do 2022. narasti na preko 600 milijardi.

Što se pak tiče Hrvatske, prosječan euro uložen u sport u Hrvatskoj generira 74 centa domaće bruto dodane vrijednosti, dok primjerice na svaki euro stvorene bruto dodane vrijednosti u djelatnostima izravno vezanima za sport, dodatnih 58 centi stvara se u opskrbnim mrežama. A to je, kako je istaknuo predsjednik HGK Luka Burilović, iznad prosjeka cijeloga gospodarstva.

- Hrvatskoj sport i dalje puno više donosi nego što ulažemo u njega. Po izdvajanju novca za sport pri samom smo dnu i to treba mijenjati. Vjerujem da možemo biti i još bolji kad se stvore uvjeti o kojima će biti riječi na današnjoj konferenciji - dodao je Burilović.

Detaljno predstavljanje satelitskog računa sporta i studije o investicijama u sport kroz svoja su izlaganja imali Alma Papić iz HOO-a, Anna Kleissner i Günther Grohall iz SportsEconAustria, Themistoklis Kokolakakis sa Sheffield Hallam Universityja te Tomislav Globan s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Rezultati satelitskog računa sporta za Hrvatsku, a kojim se procjenjuje ekonomski značaj sporta, pokazali su da je sport pridonio bruto dodanoj vrijednosti zemlje s 878 milijuna eura u 2015. godini, odnosno 1,39 milijardi eura ukupno. To odgovara udjelu od 3,75 posto ukupne bruto dodane vrijednosti u Hrvatskoj. Sport je također omogućio i zaposlenje 44.800 osoba izravno, odnosno 67.100 osoba sveukupno, što odgovara udjelu od 2,88 posto, odnosno 4,31 posto ukupne zaposlenosti u zemlji.

Osim Burilovića, na konferenciji su sudjelovali i Zlatko Mateša, predsjednik HOO-a, Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta, Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija, bivša predsjednica i članica MOO-a Kolinda Grabar-Kitarović.

- Nažalost, zbog neumoljivog rasta broja zaraženih i hospitaliziranih bolesnika, prošli smo tjedan u suradnji s drugim resorima na razini Vlade donijeli teške, ali nužne mjere, kojima smo privremeno obustavili većinu sportskih i sportsko-rekreativnih aktivnosti. Vjerujem kako ćemo zajedničkim odgovornim ponašanjem pridonijeti što skorijem povratku svih sportskih aktivnosti i stvoriti preduvjete kako bismo očuvali sustav sporta za sljedeću, olimpijsku godinu. Prateći razvoj situacije i daljnja ograničenja paralelno radimo i na mjerama pomoći sektoru sporta kako bismo svima olakšali nužno funkcioniranje - poručila je Brnjac, dok je ministar Marić istaknuo:

- Odredili smo da nam je zdravlje prioritet, ali ne smijemo zanemariti i gospodarstvo. Profesionalni sport nastavlja svojim putem, ali ni tu nije lako provoditi aktivnosti. Moramo staviti naglasak i na rekreativni sport koji utječe na mentalno i zdravstveno stanje građana te sport koji je usmjeren na djecu i mlade. Stoga nikako ne bismo smjeli zanemariti ulaganja u bazičnu infrastrukturu, od škola do igrališta te stručnjaka koji tu djecu treniraju i odgajaju. To će nam omogućiti da i dalje dajemo vrhunske sportske rezultate i da sport i dalje bude najbolji ambasador Hrvatske - poručio je Marić. Kolinda Grabar-Kitarović, članica Međunarodnog olimpijskog odbora, naglasila je da unatoč trenutačnoj situaciji moramo razmišljati unaprijed.

- Važno je da pričamo o ulaganjima u sport. Pri tome ne mislim samo na infrastrukturu, već i ljude koji se njime bave i odgajaju mlade jer na njihovom entuzijazmu i radu leži uspjeh. MOO ističe solidarnost unutar i među društvima. Svi zajedno moramo raditi na tome da izađemo iz ove krize - rekla je Grabar-Kitarović.

Pametnija Europa kroz sport bila je tema izlaganja zastupnika u Europskom parlamentu Tomislava Sokola i Sunčane Glavak te potpredsjednice Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravke Šuice.

- Povukli smo oko 320 milijuna kuna za sport iz proračuna EU, ali toga može biti i puno više. Osobno sam podnio amandman da se kroz mehanizam za oporavak ubaci i sport kao jedan od prioritetnih sektora. To je jako važno jer ćemo tako moći povući dodatna sredstva za oporavak od korone, pojasnio je Sokol, a Glavak je dodala da je sport prepoznat kao strateški sektor u politikama EU.

- Prema podacima EP-a iz 2019., preko 7 milijuna ljudi radi na poslovima vezanim uz sport, to je 3,5 posto ukupno zaposlenih u EU, a doprinos sporta je gotovo 294 milijarde eura. Svi smo svjesni pandemije i njenog utjecaja na sport. Nas je sport uvijek dizao kad je bilo teško i uvjerena sam da ćemo sve potencijale koji nam se nude iskoristiti na najbolji mogući način - rekla je Glavak, uz napomenu da nam se nude najizdašnija sredstva do sada. Šuica je poručila kako će prijedloge i zaključke s konferencije prenijeti povjerenicima Komisije.

- Mi neumorno radimo na pronalasku cjepiva, no samo cjepivo nije dovoljno da sportski sektor dovede na održiv put oporavka. Prema našim istraživanjima, procjenjuje se da će se sektor smanjiti za 20-ak posto - podvukla je Šuica.