Brodica za hitnu pomoć na moru stiže u Dubrovnik: Pogledajte kako su je detaljno testirali

Iskra brodogradilište u petak će isporučiti prvo od ukupno šest ugovorenih SAR plovila za hitnu medicinsku intervenciju na moru i na otocima i to u Dubrovačko-neretvansku županiju. Samo tri dana prije isporuke prvog plovila posjetili smo brodogradilište, gdje se finiširaju posljednji radovi i glanca brod za primopredaju. U halama šibenskog škvera trenutno su složena još tri, a slijede i ostali. Sve je to rezultat ugovora kojeg je Iskra 2021. godine sklopila s Ministarstvom zdravstva, piše Slobodna Dalmacija.

Roko Vuletić, direktor šibenskog, brodogradilišta u slovenskom vlasništvu Iskra otkrio je detalje:

- Točno prije godinu dana smo položili kobilicu za gradnju prve brodice. Isporučujemo je nakon godinu dana, iako nam je sam proces uzeo nešto više vremena nego smo planirali, što je najnormalnija stvar kad se radi o prototipu. Mi smo radili potpuno novi projekt, a tehnički zahtjevi naručitelja su bili jako zahtjevni i trebalo ih je zadovoljiti - pojašnjava nam.

- Sada dalje to nazivamo serijskom proizvodnjom. Naša je ideja, da do kraja ove kalendarske godine isporučimo svih šest brodica. Tu je praktički trup broj 2, 3 i 4, koji su u fazi opremanja, znači da su u potpunosti izgrađeni. Trup broj 5 je i fazi gradnje i režu se limovi za šesti brod, tako da je sve više nego pod kontrolom - kaže Vuletić i poručuje da su uspjeli unatoč globalnoj krizi dobave materijala koja je posvuda kasnila.

Prvi brod nakon primopredaje ide u Dubrovnik, iako je originalno predviđeno da ode u Zadar.

- Lučka kapetanija Dubrovnik i hitna medicinska pomoć ostali su na jugu bez kvalitetnog plovila, Ministarstvo zdravstva i mora odlučili su zajedno da prva luka isporuke ipak bude ova dubrovačka - dodaje.

I čudila bi odluka da ovaj brod ide u Zadar, jer to plovno područje jedino ima kvalitetan brod za traganje i spašavanje i hitnu medicinsku pomoć. Zanimljivo je, doduše, da su ovaj brod izgradili iskusni Talijani.

Naime, brodogradilište Cantiere Navale Vittoria susjelovalo je u natječaju i za preostalih šest brodova, no pobijedio je hrvatski konzorcij koji nikad nije gradio ovakve brodove, ali je bio jeftiniji za više od 20 milijuna kuna.

Iako plovila nevjerojatno sliče, Vuletić tvrdi; radi se o vlastitom dizajnu:

- Možda izgleda slično, jer je logično da izgleda slično, obzirom na namjenu i detaljne zahtjeve oba ministarstva. No praktički će lučke kapetanije biti operateri brodova, a Ministarstvo zdravstva će osigurati ovaj medicinski dio tima. Brod se po glavnim karakteristikama ne razlikuje, osim što mi imamo čak i jače motore za 200 KS, čime je maksimalna brzina na našim testiranjima bila 39,5 čvorova, a maksimalna zahtijevana u natječaju bila je 35 čvorova, tako da postoji dodatne vrijednost u odnosu na ono što je bilo definirano - kaže Vuletić.

Direktor šibenskog brodogradilišta koristi priliku i da pohvali konkurenciju, pa pojašnjava i razloge zašto su se odlučili na iskorak u gradnji brodova koje do sad nikad nisu projektirali ni gradili.

- Talijansko brodogradilište je definitivno kvalitetno i ima iskustvo, radi godinama brodove za takve namjene, čak i za talijansku Obalnu stražu. Mi smo do sad bili uglavnom u radnim brodovima. Međutim, motivacija za ovo nam je bila, što smo se kroz te radne brodove, koje radimo za norveško tržište, specijalizirali za gradnju u aluminiju, što je posebna niša u brodogradnji. Više od 90 posto brodogradilišta u svijetu gradi u čeliku, a možda nas 10 posto ima kapacitete i kompetencije da gradi u aluminiju. Vi samim tim postajete zanimljiviji jer je konkurencija manja, a potražnja za aluminijskim brodovima je sve veća.

Direktor šibenskog škvera dodaje i da su bili povoljniji, a ako ima ikakve razlike između brodova, to su dizajnerska rješenja, no tvrdi da nema razlike u kvaliteti. Ipak, do redakcije Slobodne Dalmacije došla je informacija da u trenucima kada plovilo manevrira krmenim dijelom, u krmu ulazi more. Naposljetku, uvjerili smo se i sami da se na krmi tri dana prije isporuke, koja je doduše nešto i kasnila, dodaju balastni tankovi, kako bi se ovaj problem riješio. O čemu je riječ, pojašnjava nam sam direktor brodogradilišta

- Testovi su obuhvaćali razne tehničke karakteristike koje su bile dosta zahtjevne, no ovo o čemu pričate nije kada brod pristaje krmom, već kad krene krmenim dijelom punim gasom. Brod jest projektiran da prima pacijente na krmi, ima pasarelu koja je specijalno projektirana da se mogu preko nje nosila s pacijentom prebacivati u unutarnji prostor broda. U ekstremnoj situaciji, kad se punim gasom krene unatrag, što se može događati u trenucima izbjegavanja sudara ili takvog nečega na otvorenom moru, nakon 7 ili 8 sekundi bi se more pojavilo na krmi. U dogovoru s krajnjim korisnikom, dogovorili smo se da jedan potpuno nefunkcionalni dio krme smo malo preprojektirali, da se dobije na volumenu i istisnini i sada se to više ne događa punih 14 sekundi, znači i više nego što je u bilo kakvoj teorijskoj mogućnosti - pojašnjava Vuletić i ponavlja kako se radi o prototipu u kojem je, osim unaprijed specificiranih stavki, jednostavno nemoguće sve predvidjeti, zbog čega i služe primopredajna ispitivanja - zaključuje direktor brodogradilišta Iskra.

Kako će to izgledati na primopredaji u ponedjeljak, doznat ćete naknadno na svečanosti, na kojoj će ministru zdravstva Viliju Berošu, kako kažu iz njegova Ministarstva, ključeve brodice uručiti Dušan Šešok, vlasnik Iskra brodogradilišta Šibenik, a nakon toga će ministar Beroš, s fotografima i snimateljima, provozati brodicu do šibenske rive i natrag. Uvjeravaju nas iz Ministarstva da za to - ima plovidbenu dozvolu.