Ako pogledamo podatke od 1. kolovoza 2021. godine do 27. prosinca 2021. godine, među 20 najgorih zemalja na svijetu prema ukupnom broju mrtvih od covid-19 bolesti Hrvatska se uvrstila među deset najgorih zemalja. Preciznije, Hrvatska je prema tom kriteriju deveta najgora na svijetu.
Od 1. kolovoza u Hrvatskoj je broj mrtvih narastao za 50 posto ili za 1007 ljudi na milijun stanovnika. U Europskoj uniji su u zadnjih pet mjeseci po broju mrtvih u odnosu na ukupnu populaciju gore jedino Bugarska, Rumunjska i Litva. Ako po tom kriteriju gledamo cijelu Europu, šesti smo najgori jer više mrtvih broje u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji te Bosni i Hercegovini.
Ispod je tablica koja pokazuje apsolutnu i postotnu promjenu u kumulativnom broju mrtvih na milijun stanovnika u razdoblju 1. kolovoza – 27. prosinca među 20 zemalja s kumulativno najviše smrti na svijetu na milijun stanovnika
Ono što u Hrvatskoj zabrinjava jest činjenica da i pored pada broja slučajeva i dalje bilježimo relativno visok broj mrtvih uz dijagnozu covid-19 bolesti.
Kako je to moguće?
Ovako visoka smrtnost od covida-19 najčešće se pripisuje niskom udjelu cijepljenih, pogotovo među starijima od 75 godina, a dio znanstvene zajednice vladinom epidemiološkom stožeru spočitava previše blagu razinu mjera. No, pri tome ostaje pitanje zbog čega je cijeli niz zemalja imao u istom razdoblju više zaraženih, a imaju puno manje mrtvih te su neke od tih zemalja odustale od strogih mjera.
Ako pogledamo u istom razdoblju listu zemalja s najvećim brojem novozaraženih, vidjet ćemo da je Hrvatska tek osamnaesta sa 80.862 zaraženih na milijun stanovnika. U istom razdoblju jedna Britanija imala je više od 93 tisuće zaraženih na milijun stanovnika (16 posto više nego RH), ali su tek 68. zemlja po broju smrti od 1. kolovoza do 27. prosinca. Imali su oko 13 tisuća više zaraženih na milijun u promatranom razdoblju, ali kumulativni rast mrtvih od samo 268 na milijuna ili 3,7 puta manje nego Hrvatska.
Belgija je, pak, imala vrlo sličan broj zaraženih na milijun stanovnika u istom razdoblju (malo ispod 80 tisuća) kao i Hrvatska, ali su imali 255 mrtvih na milijun, odnosno umalo pa četiri puta manje nego Hrvatska. Kako je to moguće?
Zanimljivu analizu s obrazloženjem razloga visoke smrtnosti u četvrtom valu pandemije ponudio je na stranici Pandemijski realizam hrvatski poduzetnik Nenad Bakić, koji već duže vrijeme proturječi značajnom dijelu znanstvene i medicinske zajednice oko epidemiološke politike.
Bakić je u članku Hrvatska jako pokvarila smrtnost od kovida u 4. valu - koji su razlozi? naglasak stavio na kombinaciju faktora: niska procijepljenost starijih, očekivano trajanje života, nacionalna prisutnost najvažnijih komorbiditeta te kvaliteta zdravstvenog sustava.
Bilo bi zanimljivo vidjeti slične analize njegovih neistomišljenika.
Brif:
1 Turski regulator (očigledno pod pritiskom predsjednika Erdogana) povukao je vrlo neobičan potez u pokušaju da zaustavi pad nacionalne valute: podnio je kaznenu prijavu protiv 26 ljudi zbog tobožnjih pokušaja da manipuliraju na deviznom tržištu. Prijava je podnesena protiv bivših guvernera centralne banke, ekonomista i novinara. Turski vladar prebacuje krivnju za 35 postotni pad valute od početka godine na objave pojedinaca na društvenim mrežama.
2 U anketi Financial Timesa među ekonomistima njih više od 40 posto procijenilo je inflaciju kao ozbiljnu prijetnju oporavku eurozone.
3 Zbog širenja omikron varijante na planetu je zabilježen rekordni dnevni broj slučajeva zaraze.
Preporuke dnevnog štiva:
Science: Zašto je ljudima potrebno više energije i zašto je brže troše nego majmuni?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....