BRITANCI ULAŽU U MASOVNU UMJETNU PROIZVODNJU Nakon lavande i kopriva, iz Srbije bismo ubrzo mogli uvoziti i - tartufe!

Unatoč idealnoj klimi, geografskim uvjetima i milijun hektara neobrađene zemlje, iz Srbije uvozimo maline, kupine, ribiz, lješnjake, orahe, pa čak i lavandu, koprivu i ljekovito bilje. A uskoro ćemo, čini se, od naših istočnih susjeda uvoziti i poznati istarski brend - tartufe!

Kompanija Green Laboratories LTD, čije je sjedište u Londonu, nedavno je registrirala predstavništvo u Beogradu za jugoistočnu Europu. Riječ je o investicijskom fondu koji je 2007. osnovao veći broj uspješnih kompanija koje preko njega ulažu u isplative projekte od kojih očekuju veliku dobit. Zbog lakšeg poslovanja i sređenije zemljišne politike, u masovnu plantažnu proizvodnju tartufa odlučili su investirati u Srbiji, a ne u Hrvatskoj. Za početak će zainteresiranim poljoprivrednicima podijeliti milijun sadnica lijeske s korijenom na kojima su miceliji te skupocjene gljive. Tartufi, naime, najbolje rastu na korijenu lijeske i hrasta. Prva sadnja očekuje se na jesen.

Novac u roku 30 dana

“Pozivaju se zainteresirana seoska domaćinstva da sudjeluju na otvorenom natječaju za osnivanje plantaža tartufa. Prijave mogu podnijeti vlasnici u dobi do 55 godina, ali i zakupci parcela koji imaju pravo njima se koristiti dulje od 20 godina. Najmanja površina je deset ari (1 ar = 100 m2), a najveća jedan hektar, dok je za površinu veću od hektara potrebno odobrenje sjedišta kompanije”, stoji u propćenju britanske kompanije Green Laboratories.

Britanci će izraditi elaborat, nakon čega bi se potpisao ugovor o plantažnom uzgoju tartufa s poljoprivrednicima. Kompanija će organizirati edukaciju o uzgoja tartufa, a ugovori će se potpisivati na 20 godina. Prihod s plantaže dijeli se tako da poljoprivredno gospodarstvo dobiva 70 posto, a kompanija 30 posto. Obaveza proizvođača je samo priprema zemljišta, sađenje sadnica, održavanje zasada i stalna suradnja sa stručnim službama. Isplatu zarade Britanci garantiraju u roku od 30 dana od dana berbe.

Ponuda koja se ne odbija

Srpske su vlasti bez oklijevanja prihvatile tu ponudu. U Srbiji se tartufi na lijeski uzgajaju još od 2005. godine , no dosad je posađeno dvadesetak plantaža, uglavnom crnog tartufa. Lokacije farmi kriju se u strahu da im netko ne pobere tartufe.

A što su naše vlade dosad učnile po pitanju uzgoja tartufa? Ništa! Jedan poljoprivrednik nedavno je Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu, hranu i selo postavio pitanje postoji li netko tko bi ga savjetovao o uzgoju tartufa u Hrvatskoj iz lijeske s micelijem te gljive. U agenciji su mu odgovorili da nema.

Od Istre do Maksimira

- U svijetu se ovim aktivnostima bave timovi raznih stručnjaka, inženjeri šumarstva, pedolozi, mikolozi, genetičari, tehnolozi, no u Hrvatskoj postoje tek određena promišljanja, istraživanja još nisu započeta te se ne mogu navesti detalji o traženom - odgovorili su mu. U Ministarstvu poljoprivrede do sada o toj mogućnosti nitko nije rekao ni riječ.

Slabo je poznato da tartufi ne rastu samo u Istri, nego u manjim količinama po gotovo cijeloj Hrvatskoj, a ima ih čak i u zagrebačkim parkovima, primjerice u maksimirskoj šumi.

Jedan od rijetkih koji to zna i koji je počeo istraživanja umjetnog uzgoja tartufa u Hrvatskoj naš je najpoznatiji stručnjak za gljive Romano Božac. Otkiva nam da već 20 godina radi na umjetnom uzgoju tartufa i da je ta proizvodnja jako dobro poznata.

- Kod nas se ništa u vezi s tim ne poduzima. Naše agencije svašta pričaju i, očito, nisu upućene jer ja u ovom trenutku imam 350 presadnica hrastova i lijeski s micelijem tartufa, koji se mogu umjetno proizvoditi kao i vrganji! Međutim, tartufi ne mogu rasti svagdje, važni su zemlja, zrak i još mnogo drugih faktora. Ljudi često nasjedaju na priče raznih prodavača sadnica s micelijima, ali nije to tako jednostavno - upozorava prof. Božac.