SLUČAJ PLITVIČKA JEZERA

BRANITELJI PONOVNO U ŠATORU 'Još jednom branimo Hrvatsku. Agresori su sada veliki investitori koji apartmaniziraju naš park!'

 Robert Fajt / CROPIX

- Diko, četvrti put mi je tuča sve uništila ove godine, imala sam nešto starih krumpira, pa rekoh, idem ih posaditi opet. E, janje moje, a što će baka, sama sam i stara, ali opet, imam sve što mi treba - tješi se skromna starica Mara Grbić (81), stanovnica Plitvica Sela, pokazujući oko sebe luk i ponešto rajčica i krastavaca, nedaleko i kućerak. Ne gledamo mi u povrće na njezinu brdu kad nam pogled krade jezero Kozjak koje se u svoj svojoj dužini i širini pred nama otvorilo plitvičkim kanjonom, sijeku ga dva turistička brodića, a krovovi plitvičkih hotela naziru se ispod stogodišnjih krošnji. Na mjestu njezina vrta niknut će jednom nečiji vidikovac, a na temeljima ostarjele prizemnice kuća za odmor za ljude iz dalekih zemalja. Novac nije u pitanju, u ovom selu to je samo pitanje vremena.

Plitvica Selo smješteno je između dvije stijene. Ispod prve izvire potok Plitvica, a s druge se preko Velikog slapa, glavne atrakcije plitvičkog fenomena, slijeva i s vodom iz jezera čini izvor Korane. Prije gotovo pet godina otkrili smo zabrinjavajuće podatke i upozorili da je Veliki slap fekalno zagađen te da zbog apartmanizacije postoji mogućnost da će ga turisti doslovno popiti u gornjem toku, jer je on jedini izvor napajanja vodom u selu. Broj od 16 stanovnika koji ondje borave tijekom godine u ljetnim mjesecima skoči na nekoliko stotina, što postaje opterećenje za sustav. Otkrili smo i da se lažira stanje na terenu, da se od kamenja slažu temelji te se onda oni prikazuju kao kućišta davno uništenih zgrada za koja se potom ishode građevinske dozvole, jer je ovdje jedino moguće graditi na mjestima na kojima je nekada nešto bilo građeno.

Što se dogodilo u međuvremenu? Promijenile su se tri politike i troje ravnatelja Parka, došli su još bogatiji i još moćniji graditelji, plitvički fenomen za neke lokalce postaje nikad bolja prilika za fenomenalnu zaradu, UNESCO prijeti da će Plitvice izbrisati s popisa svjetske baštine, a gosti vide branitelje pa pitaju hoće li na Plitvicama opet izbiti rat. Svi naprosto žele upasti u ovo kolo i zaplesati ples milijuna, a sredstva za to sve se manje biraju.

Prije desetak dana predstavnici četiriju braniteljskih udruga s Plitvica i mjesta naslonjenih na njih pod zajedničkom kapom Koordinacije braniteljskih udruga započeli su prosvjed na mjestu na kojem preko drvenog mosta preko potoka, koji će desetak metara kasnije postati Veliki slap, mjesna cesta ulazi u selo. Oni žele zaustaviti svaku gradnju u Plitvica Selu, iako znaju da ondje baš svi imaju legalne dozvole, no smatraju da su one uglavnom dobivene na prijevaru i uz pomoć moćnih lobija. Iz svojeg šatora poručuju da neće odustati dok se ne ispune njihovi glavni zahtjevi: moratorij na gradnju u Plitvica Selu, hitne izmjene i dopune Prostornog plana, procesuiranje odgovornih za izradu, revizija građevinskih dozvola, rušenje objekata u Plitvica Selu te trajno zaustavljanje koncesioniranja i privatizacije hotela, ugostiteljskih i ostalih objekata Javne ustanove Nacionalnog parka Plitvička jezera. Uvjereni su da je novi prostorni plan, donesen 2014. godine, omogućio divljačku apartmanizaciju koju je režirala nekolicina vanjskih investitora koji ne prežu ni pred čime u ostvarenju vlastitih ambicija, a krivi su im svi, od bivših ministara Mihaela Zmajlovića i Anke Mrak Taritaš, koji su po njima plan proveli u djelo, i saborskih zastupnika koji su ga izglasali do pokvarene lokalne uprave te graditelja i lokalnog stanovništva. Baš svi osim jednog čovjeka - ravnatelja Nacionalnog parka Anđelka Novosela.

Zaklon pod šatorom

Zaklon od sparnog dana pod braniteljskim šatorom potražila su i dvojica policajaca, čiji je posao u srijedu bio održavati javni red na ulazu u selo, ali su se diskretno odmakli kada smo se predstavili prosvjednicima. Primio nas je Ivica Jandrić iz Udruge branitelja Plitvička jezera. On nikako nije sretan što im se dotad, a prosvjedovalo se već osam dana, nije javila nijedna institucija, a negodovanje su poslali na adrese predsjednice, premijera, Ministarstva zaštite okoliša, Ministarstva graditeljstva te Ministarstva branitelja. Iz svojeg resornog ministarstva su, doduše, dobili odgovor, ali samo obavijest da su i oni poslali dopis prema dva ministarstva kako bi se vidjelo o čemu se tu radi.

- Svi samo pričaju da se sve radi po zakonu, možda to tako izgleda, ali je pitanje kako je zakon omogućio da se ovako nešto dogodi - pita se Jandrić.

Kaže da je s trojicom svojih kolega bio na sastanku u Ministarstvu graditeljstva te da ih je primila novoimenovana državna tajnica Katica Prpić. Ona se u Zagreb preselila iz gospićkog ureda gdje je punih osam godina bila pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te komunalno gospodarstvo Ličko-senjske županije, odnosno upravo njezin potpis stajao je na dozvoli za gradnju svakog plitvičkog investitora, koje sada prozivaju.

- Pitali smo je kako se tako nešto moglo dogoditi - kaže nam Jandrić.

- A ona nam je odgovorila da je ovdje sve na crno - odmah i odgovara.

- Ali ona je izdavala te dozvole - komentiramo zaprepašteno.

- Da, i rekla je da je sve na crno - ponavlja Jandrić.

- Kome je rekla? - pitam u nevjerici.

- Nama četvorici predstavnika braniteljskih udruga - odgovara.

- Dakle, vama je državna tajnica koja je izdavala dozvole rekla da su one sve izdane na crno? - pitam opet.

- Doslovce tako. Rekla je da kada je vidjela taj prostorni plan, da su joj se gaće tresle od straha. Odnekud su išli pritisci na nju, vjerujem da je ona dobra i poštena žena - zaključuje branitelj.

- Pa vam je priznala da je i sama radila nezakonito? - kažem još ne vjerujući u ono što čujem.

Tko je potplaćen?

- Da, da se ovdje sve tako radi. Kad smo je pitali kako su mogli izdavati suglasnosti za vodu kad je tu nema. Gledajte, mi smo tu osam dana, a oni kao imaju vodonepropusne septičke jame, ali nijedna cisterna ih nije došla isprazniti. Kako to? Čuli smo da imaju prelivne septičke jame i ventile koji se navečer otvaraju pa se sve ispušta. Ne zanimaju nas investitori, nego tko im je to omogućio, iako mislimo da su i investitori imali prste u tome, vjerojatno se tu nekoga potplatilo - priča Jandrić, upirući prstom prema Zmajloviću i Mrak-Taritaš, ali i saborskim zastupnicima, napominjući da ne odustaju od svojih zahtjeva.

- Nisu li neki nerealni, primjerice rušenje objekata koji su legalno sagrađeni, ljudi imaju čiste papire, radili su po zakonu koji je izglasao Sabor? - pitam.

- Nije to nerealno. Ajde vi pokušajte dobiti ovdje nešto od papira, neku dozvolu, nema šanse čak ni u rubnim područjima. A ovdje? Ako se pokaže da je kriminalno, ne preostaje ništa nego da se ruši. A nemoguće je da je legalno. Sada smo dobili podatak da je protok vode na izvoru potoka 450 litara u sekundi, a dolje 150 - kaže Jandrić.

Dolazi njegov kolega iz Hvidre Marijan Marković.

- Mi smo braniteljska populacija koja bi danas trebala uživati u svojim mirovinicama i životu, ali kad smo vidjeli što se tu događa i da nitko ne reagira, krenuli smo. Piše da je dozvoljena isključivo obnova postojećih objekata, u istim gabaritima i do 120 kvadrata, a kod Karduma (Branimir Kardum, vlasnik Etno kuća Plitvica Selo op.a.) su narasli i do 400. Bilo je tu svega, pa i krivotvorenja dokumenata, slaganje kamena za temelje samo da bi se sve legaliziralo.

Zajednički su jezik, to ne kriju, pronašli samo s ravnateljem Parka Anđelkom Novoselom, kojega nam turistički djelatnici iz Plitvica Sela opisuju kao jednog od jačih krivaca za nastalo stanje, tvrdeći da on stoji iza prosvjednika, samo kako bi odvratio pozornost od svojeg nerada, s obzirom na to da se priča kako mu je smjena već kuvertirana. Branitelji kažu da su se s njim “slučajno povezali, družili i razgovarali” i na temelju toga odlučili krenuti u akciju “5 do 12 za spas Plitvičkih jezera”.

- Nas svi etiketiraju, malo da smo SDP, malo Most, a cilj nam je samo zaštititi Nacionalni park i prirodu u kojoj su živjeli naši preci, jer je sve dobrim dijelom uništeno. Ima i onih koji se ne slažu s nama, neki djelatnici, pa i neki lokalci, pitanje je kakav interes oni zapravo imaju, no podupire nas veliki broj mladih, ali i branitelji diljem Hrvatske. Zato nas i ne treba puno ovdje, jer za nekoliko sati okupimo sve - priča Marković.

- Ovo podsjeća na prosvjed iz Savske - primjećujemo.

Dobrovićeva podrška

- Ne. Ono je bilo nešto drugo, tamo se borilo za prava branitelja, možda je u tome i bilo privatnog interesa, a ovo je zaštita prirode i javnog interesa. Nije istina da smo instrument Anđelka Novosela, on je obrazovan, stručan, a osim toga je i branitelj, a to nekima u selu smeta, a kao treće, pokazao je jaja investitorima i lokalcima koji su, bojimo se, sudjelovali u svemu. Nemamo za to dokaze, ali će to isplivati. Neće nas pet, šest ovdje ostati samo sjediti i dežurati, ovdje će se uskoro nešto odigrati. Imamo konkretne planove, ali nije primjereno o njima sada govoriti. Razmišljamo o nekim radikalnijim potezima s obzirom na to da nitko od institucija nije reagirao. Želimo stati ovome na kraj - odrješiti su Jandrić i Marković.

Bezrezervnu podršku dao ima je bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović. Jako je dobro upoznat, kaže, sa situacijom na Plitvicama, pa tvrdi da je u svom mandatu pokušao iznaći rješenje, no da među partnerima u Vladi nije bilo volje da se to i dogodi.

- Slobodno možemo reći da ponovno brane Hrvatsku, ovaj put ne protiv velikosrpskog agresora koji se usprotivio stvaranju hrvatske države, nego protiv sasvim nove agresije u vidu organizirane prekomjerne izgradnje i apartmanizacije unutar zaštićenog područja. Da, definitivno se radi agresiji, jer se razvio sustav koji dopušta gradnju uz legalno izdane građevinske dozvole, bez ikakvog sudjelovanja sustava zaštite - komentirao je Dobrović i dodao kako Javna ustanova, inače nadležna za svaku aktivnost unutar parka, čak nema ni informaciju o izdanoj dozvoli, a kamoli da daje suglasnost na uvjete uvažavajući posebnosti zaštićenog područja te da zbog branitelja ima nade za Plitvice.

On je osobni i stranački prijatelj Anđelka Novosela, na kraju krajeva, on je Novosela i postavio za ravnatelja parka. Zanimljivo je da je s kolegama mostovcima mir za razmišljanje kojoj se opciji pridružiti nakon pretposljednjih izbora tražio upravo u kućicama jednog od “betonatora” - Branimira Karduma. Među njegovim zadnjim ministarskim potezima bilo je osnivanje radne skupine koja će se baviti problemima na koje je upozorio UNESCO, a većina nedostataka zapravo je bila usmjerena u Javnu ustanovu: izrada strateške procjene utjecaja na okoliš, prostornog plana, revizija građevinskih dozvola, izrada plana upravljanja parkom, izrada akcijskog plana upravljanja posjetiteljima, rješavanje sustava vodoopskrbe i odvodnje i prometnih problema.

Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, koji je Dobrovićevim odlaskom vraćen HDZ-u, rekli su nam kako će Nacionalni park Plitvička jezera ostati na popisu svjetske baštine UNESCO-a te da je Ministarstvo poduzelo nekoliko mjera koje će pridonijeti tom cilju.

Promjena plana

- Ministarstvo pokreće inicijativu za izmjene i dopune Prostornog plana Plitvičkih jezera. Nadalje, u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja radi se na izradi tumačenja i naputaka kojima bi se ubuduće otklonili problemi građenja turističke infrastrukture u parku. Ističemo da je pokrenuta i izrada novog plana upravljanja nacionalnim parkom koji će, među ostalim, pridonijeti boljoj organizaciji posjećivanja. Potpisan je i sporazum između Hrvatskih voda, Nacionalnog parka Plitvička jezera i Općine Plitvička jezera koji omogućava rješavanje problema vodovoda i odvodnje na širem području parka - kažu iz Ministarstva.

Dok institucije rade svoj posao pratimo što se događa unutar parka. Tamo su doista veliki igrači, osim Karduma koji je u svoje imanje uložio 10 milijuna kuna, a gradnju mu je sufinancirala i Europska unija te ga je nedavno osobno predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nagradila plaketom za razvoj ličkog turizma, došao je jedan još jači. Vlasnik Partner banke Božo Čulo sa svojim poduzećem Potestas gradi čitavo naselje na potezu prema izvoru Plitvica. Poduzeće koje je dovelo kranove na Plitvice vlasnik je kultnog i s 95 milijuna kuna renoviranog splitskog hotela Park na Bačvicama. Vlasnik Čulo ostvario je za njega maksimalni iznos poticaja Ministarstva poduzetništva, a na otvorenje mu je došla društvena i politička krema. On ne ostaje dužan, za kampanju je HDZ-u uplatio 150.000 kuna. Uostalom, što reći o utjecaju čovjeka koji je bio poslodavac aktualnoj potpredsjednici Vlade i ministrici gospodarstva Martini Dalić. Njegov projekt na Plitvicama zove se Fenomen Plitvice i također će biti sufinanciran europskim novcem.

Za njega mu je prošle godine Ministarstvo zaštite okoliša, dok je njime upravljao mostovac Dobrović, dalo rješenje prema kojemu je njegov krajobrazni projekt prihvatljiv za ekološku mrežu. Po njemu se planira gradnja pet objekata ugostiteljsko-turističke namjene, dva pomoćna objekta, uređenje okoliša i opremanje naselja unutar zone građevinskog područja od 9 hektara te još 10 hektara izvan zone. Zahvat obuhvaća gradnju pergole, poljoprivredni tunel, pojilo za stoku, bio-ekološki rezervoar, natkriveno parkiralište, promatračnicu za životinje u šumi te posebno u bari, kao i mini golf igralište na umjetnoj travi površine 1600 četvornih metara te druge sitnije zahvate na parcelama.

Prema zračnim snimkama iz 1965. godine te usporedbom s aktualnim snimkama, jasno je da neke stvari u Plitvica Selu nisu u skladu. Franjo Salopek, umirovljenik koji je čitavi radni vijek proveo na Plitvicama, a parkom je, zanimljivo, vodio UNESCO-ove stručnjake kada su ga 70-ih došli ocjenjivati ne bi li se našao na njihovoj listi, zna što se dogodilo.

- Kupuju imanja bez kuća, a na njima od istog kamena zidaju zidove, četiri, pet puta, rade umjetna kućišta. Nakon toga pozovu inženjera koji potpiše da je pronašao temelj neke kuće, sedreni od 30 cm. Izdaje se građevinska dozvola za adaptaciju i stvar postaje legalna, iako na tom mjestu nikada nije bilo ni kokošinjca, a kamoli kuće. Poslije niču troetažni etno apartmani, kakve je izgradio Branimir Kardum, koji je zemlju kupio od brata moje žene. Jedan objekt sagradio je na temeljima stare štale, na temeljima stare kuće druge, sušnicu je iskoristio za pečenjaru, dok je treću kuću sagradio na takvim lažnim temeljima - utvrdio je Franjo, govoreći da su novi objekti sagrađeni u mnogo većim gabaritima od temelja nekadašnjih objekata.

Sve po zakonu

Investitori tvrde da su sve učinili po zakonu, i u tome su u pravu, no ne žele istupati imenom i prezimenom, jer se boje reakcije branitelja prosvjednika kraj kojih moraju proći svakoga dana. Jedan od njih tvrdi nam da je šačicu branitelja u potpunu zabludu doveo ravnatelj Novosela koji ovim krajem pustoši nekoliko godina.

- To nije normalno i tome se mora stati na kraj, jer neće dobro završiti. Pod krinkom zaštite parka on se najmanje bavi parkom, a najviše destrukcijom svega, uništavajući trud nama koji se bavimo gostima. Županijske ceste su se šest godina mučile da prikupe dokumentaciju za rekonstrukciju tog mosta preko Plitvice, a on je sve opstruirao. Dok je bio stručni voditelj kazneno je prijavio dvije ravnateljice, obje su maknute, a onda je on postavljen na to mjesto - to je njegov način rada. S druge strane, manipulira i kupuje branitelje, kako bi opstao i sada nakon smjene politike koja ga je instalirala. Znam da je rađena analiza dozvola u Ministarstvu graditeljstva i sve je bilo u redu. Tim ljudima netko treba reći da bez veze prosvjeduju i tjeraju nam goste. Neki su turoperatori pitali počinje li rat. Znate li da je novi urbanistički plan po kojem pljuju dvostruko rigorozniji od bivšeg, tezu prekomjerne izgradnje izbacio je Novosel, ne UNESCO - ogorčen je jedan od investitora, a svoje tvrdnje o manipulacijama odlučio prisnažiti novim dokazima - dostavio nam je slike na kojima se vidi da djelatnici Parka, odnosno jedan od povjerenja ravnatelja Novosela, dovozi braniteljima hranu i piće.

Naš izvor iz Parka potvrdio nam je da je Novosel u NP-u u posljednjih nekoliko mjeseci zaposlio najbližu rodbinu organizatora prosvjeda: šefu Hvidre iz Saborskog Zvonku Conjaru je 1. svibnja zaposlio suprugu Anu na mjestu referentice, a 10. travnja sina Roberta kao pomoćnog radnika. Supruga Ivice Jandrića iz UBDR Plitvička Jezera, Ana, od 29. ožujka je peračica posuđa u Parku, nećakinja Marijana Markovića Jelena je 16. siječnja zaposlena kao prezentator prirodnih posebnosti parka, a Marija Turkalj, kći Nikole iz UHBDR-a Rakovica, 15. svibnja postala je voditeljica službe marketinga i prodaje.

Razgovarali smo i s dvoje malih iznajmljivača, oboje su se vratili iz Zagreba, ondje prodali stanove i grade kuće na djedovini. Oni također misle da su branitelji izmanipulirani.

- Slažemo se s njima da sve mora biti po zakonu, tu alternative nema. Ali, kakva apartmanizacija? Ovdje imate 14 stalnih stanovnika, nas je troje među njima. Selo je nekada imalo 77 kućnih brojeva, s dva zaseoka stotinjak, živjelo je nekoliko stotina ljudi, a svaki treći je iznajmljivao sobe. Isto tako, svaki treći je imao dvije krave, nekoliko svinja i 20 kokica, kao i hrpu gnoja ispred kuće, a bez pročistača. I nije bilo problema. U ovom trenutku ima 12 kuća koje se iznajmljuju - priča mam čovjek.

Rigorozni uvjeti

On uz obiteljsku kuću gradi još jednu u kojoj će imati pet soba za iznajmljivanje, ulaže dva milijuna kreditnih kuna za koje je uložio sve što je imao, a sve nakon što su on i supruga u Zagrebu ostali bez posla.

- Nitko ovdje ne radi ništa bez dozvola, uvjeti su rigorozni, vjerujte, 10.000 eura me košta samo septička jama i sustav koji iz otpadnih voda radi tehničku kojom se može zalijevati vrt. Pa mi živimo od te prirode, tko bi je uništavao? Voda iz potoka Plitvica dolazi nam bez ikakvih pumpi, kroz cijev iz doba Franje Josipa prirodnim padom. Radi se o istoj količini bez obzira na to koliko kućanstava na nju bude priključeno, dakle, ne možemo nikako popiti Veliki slap - priča nam čovjek i dodaje da mu branitelji dodatno kompliciraju investiciju jer sada vozi paletu po paletu materijala i sam ga ručno istovaruje.

Slična je priča i Mirjane Momčilović, koja je imala snage istupiti imenom i prezimenom.

- Svi objekti su ovdje postojali i prije rata, nemamo nijednog krova više nego što smo ih imali. Moji roditelji su prvi ugostili turiste u Plitvica Selu, bilo je to 1966. godine, imala sam tada tri godine, bila je to jedna njemačka obitelj. Uz turiste sam naučila talijanski i njemački, govorim četiri jezika, suprug drži 50 ovaca, imamo imanje, a najviše pazimo na zaštitu okoliša - kaže Mirjana Momčilović.

Navodi kako sva okolna naselja, uključujući i samu ustanovu koja upravlja parkom, vodu pije iz jezera Kozjak te njihova sva kanalizacija ide u vrtaču.

- Problem je loša organizacija rada u NP-u, ravnatelj će pokušati sve da ostane na toj funkciji, napravio je veliku štetu Parku. Napada se taj Kardum, netko mu je dao papire, a tko sam ja da to propitujem. Digao je sve na viši nivo, dolaze nam kvalitetni gosti, sve se diglo na višu razinu. Što sada? Napadaju nas, a nismo krivi. Neka tuže državu koja je usvojila plan. Nismo napravili ništa nezakonito - žali se Mirjana, koja iznajmljuje 14 ležajeva, a uskoro će u dva objekta imati dodatna 24.

Blokirani most

Djed Dušan Grbić živi u Rijeci, a u Plitvica Selu održava djedovinu, on je pak ljut na sve, branitelje, susjede, investitore, državu.

- Ostao sam bez vode i naručio cisternu, a ne može do mene jer su branitelji blokirali most - žali se on.

No, to mu je manji problem. Dok drugi rade iznova, neki i na mjestima gdje nikada ničega nije bilo, on svoje imanje ne može legalizirati, iako je sagrađeno prije 50 godina.

- Podnio sam zahtjev za legalizaciju, uzeli su mi arhitekti i inženjeri 20.000 kuna za silne elaborate, jer me to država tražila. A kad sam napokon sve ishodio dobio sam odbijenicu - to je područje Nacionalnog parka i ne može se legalizirati. Zamislite vi to - priča Dušan gledajući prema pet objekata koji niču u njegovu neposrednom susjedstvu.

- Ovaj tamo me već tražio da mu prodam zemlju jer mu je tijesno. Hoću, za 100 eura po kvadratu. Ako neće, nagodinu će cijena biti 150 - kaže on.

Radi se o šikari, a cijena joj je otišla u nebo, u nekim dijelovima Hrvatske toliko danas košta kvadrat kuće.

Umirovljeni nastavnik iz Požege prodaje potpuno urušenu drvenu kuću pokojnog brata i nešto okućnice. Kuća nije za obnovu, nego za rušenje, no za pravo gradnje i parcelu ne veću od 200 kvadrata on traži 120.000 eura. On je i jedan od devet suvlasnika stare mlinice iznad Velikog slapa. S rođacima priprema papire, pa će i taj objekt u prodaju.

Stanko Grbić već 50 godina živi u Njemačkoj, ali svako ljeto dolazi na svoje lijepo održavano imanje. Kaže nam da bi netko konačno sve ove zaraćene strane trebao okupiti za istim stolom, smatra da se može napraviti kompromis između prirode, ulagača i mještana.

- Prije puno godina ova su se imanja održavala, krave su pasle polja, a ljudi su navodili rijeku do mlina i Velikog slapa čisteći korito. Sada je sve prepušteno prirodi, rastu barijere i voda se gubi putem. Imam dolje dva hektara zemlje, prije šest godina označio sam mjesta gdje se voda izlijeva i zvao Park. Došli su, pogledali i na tome je ostalo. Ako su Plitvice katedrala, onda je Veliki slap glavni oltar. On je donio milijune, a u njega i potok nije uloženo ništa, taj vodovod se ne plaća, cijev je postavljena na crpilištu bez zaštite. Kod nas je sve naopako. Umjesto da se osigura infrastruktura, pa se onda gradi, kod nas se gradi, a onda što bude. Vjerujte, ti apartmani nisu toliki problem, pa ti ljudi žive od toga, ali treba im pomoći, urediti vodovod, kanalizaciju, taj most. Treba samo malo dobre volje i neće biti problema - uvjeren je Stanko.

U rješavanje plitvičkog problema, smatraju u WWF-u Adria (Svjetska organizacija za zaštitu prirode), trebala bi se hitno uključiti Vlada.

- Nacionalni park Plitvička jezera najprepoznatljiviji je i najvredniji prirodni resurs u Hrvatskoj te jedino područje upisano na listu UNESCO-ove svjetske prirodne baštine od 1979. godine. Čak ni to Vladi Republike Hrvatske nije dovoljno da krene u rješavanje izazova s kojim se taj prirodni fenomen suočava te posluša razlog desetodnevnog prosvjeda lokalne zajednice i braniteljskih udruga - istaknula je Irma Popović Dujmović iz WWF-a Adria.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 20:10