Bozanić na uskrsnoj misi pred premijerom i ministrima molio za mir u Ukrajini: ‘Budućnost ne pripada nasilnicima‘

Nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić rekao je u nedjelju kako otajstvo uskrsnuća u ljudima budi nadu, smisao i samopouzdanje i poručuje da ljudski život, svi naši životni križevi i padovi, nedaće na osobnom i društvenom planu - ipak imaju smisla.

Predvodeći središnje uskrsno eurharistijsko slavlje u osječkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla Hranić je istaknuo kako je Isusovo uskrsnuće garancija i našega uskrsnuća i da zato u ljudskom životu zadnja riječ nije smrt, nego je to radost uskrsnuća.

Poslije Isusova uskrsnuća i njegova praznoga groba, groblja i grobovi za nas više nisu mjesta na kojima ostavljamo svoje mrtve, već su otada smrt i grobovi most preko kojega se odlazi u vječni život, i mjesto gdje počinjemo konačni dijalog i zajedništvo vječnoga života s Bogom, poručio je u propovijedi nadbiskup Hranić.

Dodao je kako radosna poruka kršćanske svetkovine Uskrsa glasi da čovjek nije stvoren za trulež i ništavilo groba, nego mu Božja ljubav nudi uskrsnu radost u zajedništvu s trojedinim Bogom.

Istaknuo je i kako "vjerovati u uskrsnuće, znači gledati dalje od poteškoća i groba", a da nam vjera u uskrsnuće daje snage za nadilaženje prizemne logike, u kojoj obično tražimo ono što je nama osobno korisnije, lakše, unosnije i bolje.

"Vjera u uskrsnuće daje nam snagu za čestitost, poštenje, istinoljubivost, pravičnost solidarnost, i dobrotu, makar nam se to neće vratiti. Vjera u uskrsnuće me potiče da praštam i da budem veći od tuđe slabosti, i da nikada na vraćam jednakom mjerom, i da nikada ne uzimam sud u svoje ruke, nego da ga uvijek s povjerenjem prepuštam Bogu", istaknuo je đakovačko-osječki nadbiskup.

Tako se, dodao je, uskrsna preobrazba, koja nas mijenja, od čovjeka vjernika širi na cjelokupnu kozmičku stvarnost.

Tako svjedočimo snazi Uskrsne preozrabze u nama, koja ima ne samo osobnu, nego i društvenu dimenziju, tako da se i po nama uspije trajno ostvarivati preobrazba cjelokupne crkvene, društvene, gospodarske, političke, medijske i kulturne stvarnosti, poručio je nadbiskup Đuro Hranić.

Nadbiskup metropolit splitsko- makarski mons. Marin Barišić predvodio je u nedjelju na Uskrs misno slavlje u splitskoj katedrali sv. Duje te istaknuo kako je "nakon pandemije koronavirusa, došao virus rata u Ukrajini".

"Sa zadovoljstvom smo doživjeli vijest o izlasku iz okolnosti mjera pandemije koronavirusa. Nažalost, nadošao je drugi, virus rata i opasnost da postane još gora pandemija svjetskih razmjera", istaknuo je mons. Barišić u propovjedi na svetkovinu Uskrsnuća Gospodinova.

Po njegovim riječima, svakodnevno smo zasuti neugodnim i lošim vijestima koje nam govore o nepravdama, nasiljima, stradanjima, ratovima, ubijanjima - do najnovijeg sukoba, i to na našem kontinentu, sukoba Rusije i Ukrajine.

Dodao je kako se ne smiju zaboraviti ni toliki drugi ratni sukobi u raznim sredinama naše planete.

"Ne smijemo zaboraviti ni tolike druge ratne sukobe u raznim sredinama naše planete. Kao ljude, a još više kao vjernike, sve nas to zabrinjava, plaši i rađa tjeskobe i nesigurnosti," rekao je mons. Barišić.

Kazao je i kako proljeće zahvaća prirodu, a čovjek i društvo kao da "ostaju zarobljeni u hladnoj zimi" ljudskih odnosa i kaotičnih ratnih sukoba.

"S pravom smo očekivali proljeće života, brži i humaniji ekonomski rast, a osobito duhovno- moralni napredak čovjeka, društva i svijeta. Nažalost, doživljavamo inflaciju nade i degradaciju ljudskosti," rekao je Barišić.

Naglasio je kako ne treba zaboraviti tri gesla s kojima se suprotstavljalo širenju covida 19, a koja sada poprimaju dublje i šire značenje, a to su: "ostanite doma" "budimo odgovorni" i "pazimo na zdravlje drugih".

'Ostanite doma', po Barišićevim riječima, znači biti pri sebi, kod sebe, jer opasno je biti van sebe - tada čovjek napada i ugrožava dom i život drugih, razara domove i tjera ljude iz njihovih domova.

"Potrebno je reći agresorima da ostanu pri sebi - doma jer je ludost razarati domove i ubijati ljude", kazao je mons. Barišić.

"Geslo 'Ostanite doma' vrijedi za velike i male agresore, za poznate i skrivene sukobe," dodao je.

Tumačeći geslo "Budimo odgovorni“ mons. Barišić je rekao kako "nema slobode bez odgovornosti, nema slobode bez ljubavi".

Za geslo 'Pazimo na zdravlje drugih' je istaknuo: "U pandemiji koronavirusa bilo je u pitanju zdravlje - u pandemiji opasnog virusa rata u pitanju je i sam život".

"U životu je važno, ne samo tjelesno - fizičko zdravlje, nego i duhovno- moralno zdravlje koje je često još ugroženije", poručio je nadbiskup Barišić u propovjedi.

Svetkovinom Uskrsa slavi se Isusova slavna pobjeda, pobjeda svjetla nad tamom, ljubavi nad zlobom, istine nad lažima i duha nad materijom, poručio je u nedjelju na koncelebriranom misnom slavlju u Katedrali sv. Stošije u Zadru predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić.

Zbog toga Crkva, naglasio je, u zanosu pjeva „svetoj žrtvi uskrsnici, slavu dajte krštenici“.

'Jer uskrsnuli Krist je svjetlo u povijesti ljudskog mraka i tame. Nema uistinu pod nebom drugog imena danog ljudima', veli sveti Petar, 'po kojem se možemo spasiti, osim imena Isusa Krista uskrslog', dodao je nadbiskup Puljić.

Govoreći o Velikom Tjednu, rekao je kako smo pratili Isusa na njegovu krvavom putu, a mala skupina Isusovih učenika proživljavala je trenutke tuge i razočaranja.

"Od straha su se zaključavali, dvoumili, zdvajali, nisu shvaćali. Židovi, s druge strane, osiguravaju grob sa stražom da ne bi slučajno tkogod od njegovih došao i ukrao ga, pa onda kazao da je uskrsnuo. Vidjeli su da je umro i proboli mu srce kako bi se uvjerili da nije živ. Pod križem su mu dobacivali: 'Ako si Sin Božji siđi, pa ćemo ti vjerovati'.

Događajem uskrsnuća on je doista pokazao da je Sin Božji. Ali, to nije učinio na njihov zahtjev nego kad je sam htio. I to u času kad su se najmanje nadali: „U prvi dan u tjednu, u ranu zoru, još za mraka“, kazao je zadarski nadbiskup ustvrdivši da je taj „prvi dan u tjednu“, nedjelja, „sveti dan što nam ga učini Gospodin“.

"Stoljećima je nedjelja bila glavnim duhovnim vrelom i stvarala duhovni identitet našega čovjeka. Sačuvani lekcionari, pistule, molitvenici i statuti govore o tome koliko je nedjelja ušla u duh hrvatske kulture i ponašanja. Zato je Crkva ljubomorno čuvala svetost dana Gospodnjeg. Jer to je bio dan narodnog veselja, kad se sklapalo ženidbe, krštavalo ili primalo sakrament svete potvrde", istaknuo je.

A na sam dan oblačilo se i nosilo svečano "misno odijelo" što je stvaralo sklad odnosa vjere i kulture, podsjetio je, uz poruku da „svaka nedjelja bude i dan obiteljskog druženja - izvor duhovne hrane koja naše prolazne trenutke preobražava u sjeme vječnosti“.

"U toj vjeri želim blagoslovljene uskrsne blagdane, posebice našem novom nadbiskupu koadjutoru Milanu Zgrabliću, svećenicima, redovnicama i redovnicima, kao i svim vjernicima diljem naše Zadarske nadbiskupije i šire", rekao je na kraju propovijedi predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić.

Riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić u nedjelju je u propovijedi na svečanoj uskrsnoj misi poručio vjernicima da su pozvani, kroz zajedništvo, sudjelovanje i poslanje, dokazati i pokazati sebi i svijetu da je Isus Krist živ.

"Obveza svakog od nas je da pokaže i dokaže da je Isus Krist živ", rekao je Uzinić na misi u katedrali sv. Vida i naglasio da obnova crkve, društva ili svijeta kreće od svakog pojedinca i njegova obraćenja.

Uzinić je rekao da često svojatamo Isusa, ostavljamo ga na razini svog kršćanskog identiteta i crkvene zajednice, ali da je Isus puno širi, da je "Božje srce veće od našega srca".

"Mi vjernici nemamo monopol na Krista", naglasio je i nastavio da ponekad primjećuje da se "Krista vidi izvan naših zajednica - po dobru koje neki ljudi čine više negoli u našim zajednicama".

"Osobito se čini više kada mi samo govorimo da smo kršćani, a živimo neki drugi sustav vrijednosti, kada samo retorički vjerujemo u uskrsnuće, ali ne živimo kao ljudi uskrsnuća u svakodnevnom životu", napomenuo je.

Kako bismo to promijenili, dodao je, potrebno je da u sebi vidimo uskrslog Krista, njegov križ kojim se On solidarizirao sa svakom ljudskom patnjom.

Uzinić je kazao da se vjera u uskrsnuće "teško probija", ali da je važna te da će bez nje svijet ostati samo velika kalvarija, što ne želimo, nego želimo da njegova kalvarija bude obasjana svjetlom uskrsnog jutra.

Da bi se to dogodilo, moramo povjerovati, to mora biti nada koja u nama vraća iskonsku radost evanđelja, koju ćemo s radošću navješćivati svima, poručio je Uzinić.